Ekipa Srpskainfo je posjetila selo u blizini Sokoca na kojem se nalazi izvor čuvene hladne vode, ali i izvor inspiracije za Bešlićev hit.
“Hladna voda sa Romanije“ iz mega popularne balade, izvire na izvorištu Knežak, u Halidovom rodnom selu Knežina.
Ekipa Srpskainfo je posjetila ovo bajkovito selo, a Halid Bešlić objašnajva kako je pjesma “Romanija” nastala za samo jedan dan i osvojila srca širom Balkana.
– Nisam ja napisao “Romaniju”, mada mnogi misle da jesam, ali je istina da je moj zavičaj bio inspiracija za ovu pjesmu. Pričao sam o svom zavičaju Mirku Šenkovskom Džeronimu, spomenuo mu toponime koji me podsjećaju na mladost i na prvu ljubav – kaže Halid za Srpskainfo.
Rekao je, kaže, Džeronimu da bi volio da ima pjesmu o Romaniji, ali da to mora da bude baš dobra pjesma.
– Kad, eto ti njega sutradan: ima tekst, ima muziku, ima – pjesmu i to kakvu pjesmu! Ja je otpjevam, vidimo svi, to je to, nema dalje – kaže Halid.
Bio je presrećan, jer je pjesma “Romanija” bila upravo ono što je dugo želio.
– Odavno želim da imam zavičajnu pjesmu, ali do to ne bude nešto jeftino, tipa “selo moje zavičaju mio, gdje sam dosad bio!” A “Romanija” je, nije što je moja, stvarno sjajna pjesma. Ima i emociju i ritam, ima u njoj i rokenrola i etno note, ima i onog epskog narodnog duha i lirske ljubavne priče – kaže Halid.
Halid Bešlić je rođen u zaseoku Vrapci kod Knežine i tu je proveo djetinjstvo i ranu mladost.
A izvor Knežak, koji se spominje u pjesmi, jedna je od mnogobrojnih prirodnih ljepota koje krase njegov zavičaj.
Knežina je pitomo selo, koje je naseljeno vjekovima, po nekim izvorima još od neolita i ilirskog doba. Nekropole stećaka svjedoče da je ovaj kraj bio gusto naseljen i u srednjem vijeku.
Procvat je Knežina doživjela u doba osmanske vladavine, kada je imala status kasabe. U 17. vijeku je imala čak 300 kuća i oko 1.500 stanovnika.
Danas ovdje živi mnogo manje mještana. Po posljednjem popisu ima ih svega 248, a ni toliko ih stvarno ne živi u selu.
Mnoge su kuće prazne i zaključane, ali turisti sve češće posjećuju Knežinu kako bi uživali u pitomom pejzažu, pogledu na bistro nebo i rječicu Biošticu i u obilasku znamenitosti.
U ovom selu su takoreći „prve komšije“ dva vrijedna sakralna objekta: manastir Presvete Bogoridice iz 14 vijeka i Sultan Selimova, ili Carska džamija iz 16. vijeka, koja je poznata i kao džamija Selimija.
Od 1951. ova džamija je spomenik kulture pod zaštitom države.
U ratu devedesetih Carska džamija je srušena, da bi 2011. bila obnovljena.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu