Skoro svake godine ovakve investicije teške su stotine miliona KM, ali se nameću problemi pa tako, kako ističu upućeni, nedostatak radne snage i te kako može ugroziti ovakve trendove.
U 2015. ova ulaganja su iznosila 146,5 miliona, a u 2016. 84,5 miliona, dok je 2017. zabilježena cifra od 284 miliona KM.
Tokom pretpandemijske, 2019. godine ulaganja su iznosila 397,7 miliona, a godinu kasnije, kada je korona potresla i ekonomska kretanja, cifra se spustila na 285,1 milion KM, dok se podaci za 2021. tek očekuju.
Te informacije je narodni poslanik Jelena Trivić zatražila od resornog ministra te ih je ministarstvo i objelodanilo, pozivajući se na podatke Centralne banke BiH.
U poslovnoj zajednici ističu da interesovanje za ulaganje u Srpsku postoji, te navode primjer jedne njemačke kompanije koja je nedavno na našim prostorima zatražila proizvođača paleta. Ova kompanija, navodi se, spremna je i podržati ovdašnjeg partnera svojim znanjem i iskustvom.
Međutim, kada strane kompanije planiraju da svoj novac investiraju u Srpskoj nailaze i na neke prepreke.
– Važno je da vidimo kako možemo odgovoriti zahtjevima stranih kompanija. Ozbiljan veliki investitor želi riješenu infrastrukturu. Dio naših lokalnih zajednica ima poslovne ili industrijske zone, ali više samo na papiru. I dalje su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nije riješena putna ili komunalna infrastruktura itd – pojašnjava Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.
Pritom, tu je još jedan izazov, koji se odnosi na to da velika investicija podrazumijeva i zapošljavanje velikog broja radnika.
– Nažalost, mi u ovom momentu imamo problem da podmirimo i zahtjeve domaće privrede jer više nema privredne grane kojoj ne nedostaje adekvatna radna snaga, a kamoli da odgovorimo na potrebu zapošljavanja nekoliko hiljada novih radnika koji imaju adekvatna znanja i dolaze iz iste branše – rekao je Blagojević te dodao da je jako važno i da obrazovni sistem bude prilagođen novijim tehnologijama i da prati trendove u privredi.
Da problemi koji se odnose na nedostatak radne snage zaista postoje slaže se i Željko Tepavčević, predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske, koji naglašava da je to prisutno unazad nekoliko godina.
– Mislim da će dolazak novih kompanija donijeti još jedan problem po pitanju radne snage jer postojeća radna snaga, koja radi za male plate, možda će preći u te kompanije pa će onda doći do gušenja manjih proizvodnih pogona – rekao je Tepavčević za Nezavisne.
Vjekoslav Petričević, ministar privrede i preduzetništva RS, kaže da Srpska ima značajne potencijale za investicije polazeći od toga da se nalazi na povoljnoj geo-strateškoj lokaciji, na samoj granice s EU, a završetkom nove putne infrastrukture i mosta u Gradišci ova komunikacija, kako ističe, biće dodatno olakšana.
– Važno je istaći da privreda Srpske trenutno ima najkonkurentniju cijenu električne energije u regionu, što je mnogo povoljnije u odnosu na Federaciju BiH, ali i zemlje regiona: Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku – naveo je Petričević.
Među prednostima za ulaganje su, dodaje, i konkurentni troškovi poslovanja.
– Imamo stimulativnu poresku politiku, odnosno nemamo porez za dividendu. Parafiskalna davanja u kontinuitetu se umanjuju ili ukidaju, a privreda se rasterećuje kroz smanjenje zbirne stope doprinosa i povećanja neoporezivog dijela plate itd – rekao je Petričević.
I on se osvrnuo na problem koji se odnosi na radnu snagu.
– Što se tiče problema radne snage, treba imati u vidu da su ti trendovi prisutni ne samo kod nas, nego i u većini zemalja u bližem i daljem okruženju i mi te procese ne možemo zaustaviti, ali ih možemo ublažiti. Ministarstvo upravo kroz svoje aktivnosti, podsticaje na povećanje plata, nastoji da zadrži radnike, odnosno da omogući poslodavcima da uvećaju platu svojim radnicima – naglasio je Petričević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu