Rođena u Beogradu, sa osamnaest godina Jelena je stigla u SAD na program razmjene srednjoškolaca. Radeći brojne osrednje plaćene poslove, sama je finansirala dalje školovanje i završila prestižni kalifornijski Berkli univerzitet.
Diplomirala je, na političkim naukama, sa najvišim ocjenama, na tezi o ratu u Jugoslaviji. A onda je “osvojila” i diplomu pravnika, takođe na Berkliju.
Šest godina radila je u Senatu na različitim pozicijama na kojima je stekla i iskustvo i ugled koji su je doveli na prestižno mjesto u Trampovoj administraciji. Sa samo 45 godina Jelena Mekvilijams, majka jedne kćerke, nije zaboravila ni svoju domovinu, ni svoj jezik.
Potencijal Amerikanaca srpskog porijekla nije uvijek bio dovoljno poznat, niti prepoznat u Srbiji.
Branko Terzić, koga je američki predsjednik Džordž Buš 1990. godine odabrao za komesara u američkoj Saveznoj regulatornoj komisiji za energetiku, u razgovoru za “Novosti” podsjeća na Amerikance srpskog porijekla na visokim pozicijama u SAD.
Bivši republikanski senator iz Ohaja Džordž Vojnovič bio je gradonačelnik Klivlenda i guverner Ohaja. U guvernerskoj fotelji Ilinoisa i Predstavničkom domu Kongresa SAD, kao predstavnik Čikaga, bio je demokrata Rod Blagojević. Nekadašnji član Kongresa SAD Helen Delić Bentli bila je predsednica američke Savezne pomorske komisije – ističe Terzić, pišu Novosti.
Džordža Mičela Marovića je za funkcionera u oblasti Ilinoisa imenovao predsjednik Ronald Regan. Mičel Melić bio je visoko pozicioniran u američkom sekretarijatu za unutrašnje poslove u administraciji Ričarda Niksona. Demokrata Melisa Luburić Bin bila je kongresmenka iz Ilinoisa.
Branko Terzić
Terzić, koji je na funkciji u rangu podsekretara u kabinetu bio do 1994. godine, a prethodno bio visoki zvaničnik u Viskonsinu i cijelu deceniju proveo kao predsjednik Republikanske partije u Milvokiju, objašnjava različite puteve dolaska do funkcija.
– Neki su išli na izbore, dok su oni koji su na funkcije postavljani imali prethodno iskustvo rada u vladi. Tako je Mekvilijamsova radila u Senatu, a ja kao državni zvaničnik zadužen za energetiku – kaže Terzić.
Džordž Vojnovič
Svi, međutim, nisu bili u istim pozicijama da iskažu svoja stanovišta u vezi sa srpsko-američkim odnosima, posebno burnih dvedesetih godina prošlog vijeka:
– Svako od nas je imao sopstvenu poziciju u vezi sa srpsko-američkim odnosima. A koliko je bilo mogućnosti da se ona iskaže umnogome je zavisilo od toga da li je pozicija u američkoj vladi podrazumevala bilo kakve međunarodne odgovornosti. Senator Vojnovič je bio član Odbora za spoljne poslove i smatran vodećim senatskim ekspertom za Balkan. Blagojević je imao manju ulogu, i uticaj u tom smislu. Oni od nas koji su radili u vladinim agencijama nisu imali nikakvu formalnu ulogu te vrste, pa su samo imali priliku da iskažu svoje poglede u privatnim razgovorima i na sastancima – kaže Terzić.
Helen Delić Bentli
Uticajne pozicije i dobra volja mnogih od njih, međutim, teško su mogli da probiju zid utabanih pravaca američke politike prema našim prostorima.
https://www.facebook.com/RepJudyChu/photos/a.225385020130/10160634022090131/?type=3
Mnogi Srbi u SAD koji su postigli visoke pozicije u Americi, nastavili su i poslije odlaska sa funkcija uspješne karijere, ali njihov glas kada je o srpsko-američkim odnosima riječ i dalje se teško probija. Terzić, koji je u Vašingtonu nastavio da radi konsultantske poslove za velike kompanije, smatra da je jedan od glavnih nedostataka to što ne postoji nacionalna organizacija koja predstavlja Srbe u prestonici SAD.
(Večenje novosti)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu