Naglasio je da je ministarstvo na čijem je čelu preuzelo na sebe da uradi prijedlog budžeta zajedničkih institucija BiH za narednu godinu. Zamolili smo budžetske korisnike da kažu koje su to stavke gdje se može uraditi određena racionalizacija – rekao je Amidžić i podsjetio da su i Međunarodni monetarni fond (MMF) i drugi međunarodni ekonomski eksperti ukazali na to da treba smanjiti troškove u javnoj potrošnji u institucijama BiH, s obzirom na to da rastu iz godine u godinu.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija i trezora uradilo je analizu koja je pokazala trend rasta troškova, koji je bio neopravdan.
Amidžić je naveo da su se budžetski korisnici tokom razgovora o smanjenju troškova ponašali kao da im se mora dati, te dodao da je ministarstvo obavezno da predloži budžet koji podrazumijeva ispunjavanje kriterijuma, odnosno smanjenja troškova. Taj budžet se vjerovatno neće svidjeti velikom broju budžetskih korisnika. Ako odbiju da se drže ovih principa, oni su odlučili da zajedničke institucije u BiH nemaju budžet za narednu godinu, odnosno da se uđe u privremeno finansiranje – istakao je Amidžić.
Previše zaposlenih u javnom sektoru
Ekonomisti poručuju da potez ministra finansija i trezora BiH kada je riječ o pitanju smanjenja prijedloga budžeta na nivou BiH treba da slijede i niži nivoi vlasti u zemlji.
– Javni sektor kod nas broji preveliki broj zaposlenih. Taj broj daleko je veći nego što bi trebalo da bude da bismo imali efikasan privredni sistem. Budžetski korisnici imaju svoje interese, ali zbog toga treba da imamo vlast spremnu na opšti i društveni interes. U ovom slučaju to je svođenje javnog sektora u realne okvire. Кonačno postoji želja da na tom polju nešto bude napravljeno – rekao je dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo.
Naglasio je da i MMF već godinama upozorava da je sistem neefikasan, jer previše resursa ide u neproduktivne svrhe, odnosno javni sektor, koji ne doprinosi stvaranju nove vrijednosti.
MMF je i u najnovijem izvještaju za BiH apelovao na vlasti da dodatno ograniče tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plate u javnom sektoru, te boljeg usmjeravanja socijalne potrošnje, ali i unapređenja naplate prihoda.
Budžet zajedničkih institucija za ovu godinu iznosi 1,3 milijarde maraka i veći je za 241 milion u odnosu na godinu ranije.
Vlastiti prihodi treba da rastu
Srđan Amidžić rekao je danas da bi, prema predloženom budžetu za 2024. godinu, vlastiti prihodi zajedničkih institucija BiH trebalo da rastu 152 na 182 miliona КM.
Amidžić je naveo da je za funkcionisanje zajedničkih institucija od entiteta planirano ukupno milijardu i 150 miliona КM, te upitao ima li kraja povećanju ovih izdvajanja entiteta za funkcionisanje institucija na nivou BiH.
-Sa 750 na 780 miliona КM, pa sa 780 na 865,5, da bi u 2023. godini bilo milijardu i 20 miliona КM – pojasnio je Amidžić.
Prema njegovim riječima, struktura budžeta institucija BiH je potrošačka, navodeći da se u ovogodišnjem budžetu 963 miliona КM potroši na plate i primanja, 200 miliona na materijalne troškove, a svega 90 miliona na višegodišnja i jednogodišnja kapitalna ulaganja.
Odgovarajući na pitanje delegata Doma naroda Želimira Neškovića na koji način je došlo do deficita od 37 miliona КM u budžetu institucija BiH u ovoj godini, Amidžić je rekao da se taj deficit odnosi na 2024. godinu.
Govoreći o potencijalnom privremenom finansiranju za narednu godinu, Amidžić je naveo da privremeno finansiranje nije pitanje za Ministarstvo finansija i trezora, već za sve korisnike budžeta koji nisu htjeli da se ponašaju racionalnije – piše Glas Srpske.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu