Kako su Nove godine u Banjaluci dočekivane prije 100, 90, 80, ili 50 godina?
Hroničari su zabilježili da prije dolaska Austrougarske u Banjaluci niko nije slavio Novu godinu. Glavni praznici su bili vjerski: Božić za hrišćane i Bajram za muslimane.
Običaj kićenja jelke u grad su krajem 19. vijeka donijeli austrougarski činovnici i oficiri, ali se taj običaj dugo nije “primio” kod domaćeg stanovništva.
Tek 1919. u doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u ovim krajevima je usvojen novi kalndar, po kojem i danas računamo vrijeme i dočekujemo Novu godinu.
Na dočeku kod bana i banice
Dakle, prije tačno 100 godina za doček Nove 1924. pripremali su se tek rijetki doseljenici iz drugih krajeva Austrougarske. Javnog slavlja nije bilo.
Deset godina kasnije, Banjaluka je uznapredovala, jer je postala glavni grad Vrbaske banovine. Prvi vrbaski ban, Svetislav Tisa Milosavljević, i njegova supruga, banica Desanka, bili su predvodnici gradske elite.
A u to doba gradska elita je već slavila Novu godinu. Ekskluzivna mjesta za doček bila su hoteli Bosna i Palas, koji su imali “električno osvjetljenje”, muziku, podijum za igru i ambijent u kojem su elegantne dame mogle zablistati.
Ban Tisa, banica Desa i krem banjalučkog visokog društva, kako je zabilježeno, novu 1934. su dočekali na slavlju u Narodnom pozorištu Vrbaske banovine, današnjem Narodnom pozorištu RS.
Deceniju kasnije, ratne 1944. nikom nije bilo do slavlja.
Ni poslijeratnu Novu 1954. Banjalučani nisu dočekali sa vatrometom i pjesmom. Narod je još bio siromašan i iscrpljen od rata.
Tek godinu kasnije, 1955, u socijalističkoj Jugoslaviji, pa i u Banjaluci, Nova godina je postala državni praznik.
Već za Novu 1964. Banjaluka, koja je bila u zamahu razvoja i puna mladih, bila je mnogo veselije mjesto.
Deset godina kasnije u domovima Banjalučana su se odomaćili televizori, koji su donijeli zabavu u “kućnoj režiji”. Jedna od glavnih vijesti u novogodišnjoj noći je bila kako je Novu dočekao “drug Tito i drugarica Jovanka”.
Socijalistički glamur u Domu JNA
Nova 1974. dočekana je uz sevdalinke i šlagere i u brojnim kafanama i restoranima, ali ta vrsta zabave je ipak bila rezervisana za malo imućniju socijalističku gradsku elitu.
Upravo 1974. godine, otvoren je Dom JNA, u kojem će se sve do raspada SFRJ Nove godine dočekivati funkcioneri i direktori.
Pokojni Živko Radišić, vjerovatno najpoznatiji banjalučki političar predratne generacije, prije pet godina je za Srpskainfo ispričao da je sa svojom suprugom Sekom i sa društvom u Domu JNA 16 godina za redom dočekivao Nove godine.
U nekadašnjem Domu JNA danas su na sceni drugačije igranke, jer u tom zdanju danas stanuje Narodna skupština RS.
Jedini ugostiteljski objekat u kome se, kao i prije 90 godina i danas dočekuju Nove godine je Hotel Bosna.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu