Tako, pojednostavljeno, izgleda pregovaračka šahovska tabla koja je preko noći postala poprište novog političkog rata u BiH.
Početkom ovog mjeseca, ključni politički akteri u FBiH i američki izaslanik za reformu izbornog zakonodavstva u BiH, Metju Palmer, najavljivali su za kraj godine finalnu rundu pregovora i konačan uspjeh.
Međutim, uskoro su političke partije iz Sarajeva počele da se povlače ili su najavile povlačenje od pregovaračkog stola, tvrdeći da ne mogu da učestvuju dok Republika Srpska ruši Dejton, a potom su se povukli i predstavnici EU i SAD, Palmer i Angelina Ajhorst.
U zajedničkoj izjavi Delegacije EU i Ambasade SAD u BiH kažu da su se na ranijem sastanku politički lideri složili da će se pripremiti pre narednih razgovora, ali da od tada svjedočimo tek manjem napretku.
– Politički lideri nisu obavili posao koji je neophodan za usklađivanje političkog sistema BiH sa propisima EU i sudskim presudama. Osim toga, nakon daljnje neprihvatljive eskalacije od strane Narodne skupštine RS 10. decembra, politička kriza se produbljuje. Obnovljeni napori na posredovanju u ovim razgovorima sada, prije kraja godine, nažalost ne bi urodili plodom – navode u izjavi, uz apel da bude uspostavljena funkcionalna Vlada RS, stranke da odustanu od maksimalističkih prijedloga, a predstavnike RS pozivaju da se u potpunosti vrate u institucije BiH.
DF Željka Komšića pozdravila je zaključke Saveta EU i međunarodnih izaslanika da nema razgovora o Izbornom zakonu dok je na sceni blokada državnih institucija i podstrekivanje na rušenje ustavnopravnog poretka.
– Milorad Dodik i njegova secionistička politika je glavni bezbjednosni problem. Zato je besmisleno dalje pričati o izmjenama Ustava BiH i izbornog zakona – saopšteno je iz DF.
Istovremeno, iz Hrvatskog narodnog sabora, koji okuplja hrvatske partije i udruženja u BiH, saopštili su da bošnjački politički funkcioneri i stranke, predvođeni SDA, najavljenim napuštanjem pregovora, ne samo da dovode u pitanje održavanje opštih izbora 2022. godine, nego i samu budućnost BiH i njenih institucija.
Upravo su Hrvati, na čelu sa HDZ Dragana Čovića, najzainteresovaniji za uspjeh ovih pregovora, u nadi da će im oni obezbjediti „legitimno političko predstavljanje“, odnosno garanciju da će birati svog člana Predsjedništva BiH.
Osim te ključne teme, tokom pregovora o izmjenam Izbornog zakona i „ograničenim“ ustavnim promjenama, pričalo se o načinu izbora svih članova Predsjedništva BiH koji bi omogućio pripadnicima svih naroda i „ostalih“ da se kandiduju za tu funkciju u svim dijelovima BiH, kao i o sličnim problemima prilikom izbora domova naroda u BiH i Federaciji.
Ukratko, sudarila su se dva koncepta – građanska država po principu jedan čovJek, jedan glas (koji zagovaraju u Sarajevu, tumačeći na taj način presude Evropskog suda) i koncept legitimnog predstavljanja, koga traže Hrvati i podržavaju iz RS, pozivajući se na Dejtonski sporazum.
Mada se presude iz grupe „Sejdić i Finci“ odnose na cIJelu BiH, činjenica je da su najveći problemi u FBiH, a ne u Srpskoj, zbog čega u Banjaluci osnovano sumnjaju da su neosnovano optuženi za krah ovih pregovora. Tu su još i tzv. tehničke izmJene Izbornog zakona BiH koje više opozicija smatra suštinskim, u nadi da bi im omogućile „fer i poštene izbore“.
Nenad Stevandić, poslanik u PS BiH i član Interresorne radne grupe koja je bezuspJešno pokušavala da dogovori izmJene Izbornog zakona BiH, kaže da je potpuno jasno da postoji neka vrsta sinergije Bošnjaka i stranaca kod odustajanja od pregovora, ali da ne zna da li je dogovorena.
– Osnovna zadaća međunarodnih predstavnika je bila da se napravi reforma izbornog zakonodavstva. Nakon nekoliko sastanak se vidJelo da Republika Srpska nema nikakav problem sa tim, nego da je problem urediti odnose u FBiH između Bošnjaka i Hrvata. Kada su Bošnjaci shvatili da će morati popustiti i da neće moći uticati na to da se ne ponavlja slučaj Komšić (a Komšić je suštinski bio isključen iz pregovora), kada su skontali da neće moći da utiču na to kako će se praviti Dom naroda, što se tiče RS, njima je najjeftinije bilo da izađu iz pregovora, okrive NSRS i da čekaju sankcije. Ako je propao Izborni zakon, oni se onda nadaju sankcijama i poslije toga potpunom slomu Srpske – kaže Stevandić za Srpskainfo.
Smatra da nema nijednog razloga da se RS okrivljuje za propast pregovora o izbornoj reformi i dodaje da je u BiH sve propalo isključivo zbog „maksimalističkih zahteva iz Sarajeva“.
-Sve zbog njih koji su dugo imali, a i sada možda imaju ozbiljnu podršku zapadnih zemalja. Kada se vidi da dva naroda i jedan entitet ne žele da podilaze tim projektima, onda daj šta daš – kaže Stevandić.
Od hrvatskih parlamentaraca jedino smo uspjeli na telefon da dobijemo zamjenika šefa Kluba poslanika HDZ, Predraga Kožula, ali je, kao i mnogo puta do sada, rekao da neće ništa da komentariše.
Istovremeno, predsedavajuća Kluba poslanika SNSD, Snježana Novaković Bursać, kaže da i ovaj slučaj potvrđuje da nema suštinske razlike među partijama u Sarajevu, uključujući i tzv. građanske.
-To treba da bude za nauk nama u Republici Srpskoj. Što se tiče njihovih ostalih reakcija, to je stvarno traženje izgovora. Pozivanje na dešavanja u NSRS nema nikakve veze. Drugo, njihovo ukazivanje na navodno neustavno djelovanje struktura iz Srpske nije zasnovano ni na jednom dokazu. Niko od njih nije ukazao ni na jedan član Ustava koji je prekršen. Suprotno tome, njihovo pozivanje na visokog predstavnika, kojeg trenutno nemamo, je ustvari ono što se može nazvati i dokazati da je protivustavno djelovanje – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu