Dok je premijer Boris Džonson, koji je nedavno iznenada otišao u Kijev da izrazi podršku, upozorio lidere da mogu da rizikuju “najveću pobjedu agresije u Evropi od Drugog svjetskog rata” a generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ukazao da bi sukob u Ukrajini mogao da traje godinama – sada se glavni britanski general oglasio sa dramatičnom porukom koja je podigla buru u javnosti.,
General ser Patrik Sanders rekao je, naime, svojim vojnicima da se pripreme za borbu i da pobjede rusku vojsku u evropskom kopnenom ratu.
“Mi smo generacija koja mora ponovo da se bori u Evropi”
Sanders, koji je ove nedjelje preuzeo sveukupnu komandu nad britanskom vojskom, kako je prenio “Dejli mejl” upozorio je vojnike da smo “mi generacija koja mora da pripremi vojsku da se bori ponovo u Evropi”, u jeku ruske invazije na Ukrajinu.
– Ja sam prvi načelnik Generalštaba od 1941. koji je preuzeo komandu nad vojskom u sjenci kopnenog rata u Evropi koji uključuje kontinentalnu silu… Ruska invazija na Ukrajinu naglašava našu osnovnu svrhu – da zaštitimo Ujedinjeno Kraljevstvo tako što ćemo biti spremni da se borimo i da dobijamo ratove na kopnu – rekao je Sanders.
Kako ukazuje “Metro”, general Sanders će voditi samo malu armiju od 73.000 vojnika, što je veličina američkih specijalnih snaga. Ipak, on je obećao da će modernizovati armiju kako bi mogla da se bavi međunarodnim krizama. Sanders je rekao da će britanska armija morati da “odvrati rusku agresiju uz prijetnju silom”.
“Nova era nesigurnosti”
– Moja je jedina dužnost da učinim našu armiju smrtonosnom i efikasnom koliko to može da bude. Vrijeme je sada a naša je prilika da je iskoristimo – zaključio je on u poruci britanskim vojnicima.
Tobajas Elvud, torijevski predsjednik odbrambene izborne komisije, rekao je da “razmjere stalne pretnje iz Rusije pokazuju da smo ušli u novu eru nesigurnosti.”
– Moramo ponovo da razmotrimo neke od rezova napravljenih u našem konvencionalnom odbrambenom stavu u posljednjoj integrisanoj reviziji – ukazao je Elvud.
Britanski premijer Boris Džonson obećao je da “neće smanjivati oružane snage zemlje u bilo kom obliku”, ali vojska je, kako ukazuje “Metro”, izgubila oko 800 oklopnih vozila i 80 tenkova “čelendžer 2”.
“Pripremite se za dugi rat”
Džonson je u petak urgirao na svjetske lidere da se pripreme za dugi rat u Ukrajini ili rizikuju “najveću pobjedu agresije u Evropi od Drugog svjetskog rata”. I generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg upozorio je da bi sukob u Ukrajini mogao da traje godinama.
– Moramo se pripremiti za činjenicu da bi sukob mogao trajati godinama. Ne smijemo popuštati u podršci Ukrajini, uprkos tome da cijena bude visoka, ne samo vojne podrške, već i rasta troškova za hranu i energente – rekao je Stoltenberg u nedjelju, dodajući da bi na samitu u Madridu krajem juna trebalo da bude usaglašeno slanje modernijeg naoružanja Ukrajini, uprkos Putinovim prijetnjama.
Džonson, koji je u petak otišao u iznenadnu posjetu Kijevu, rekao je da Ukrajina ne treba da prihvati “loš mir”, pozivajući zapadne lidere da ponude nastavak podrške Kijevu.
Obuka i pošiljke oružja Ukrajini
Takođe je rekao ukrajinskim zvaničnicima da je Britanija spremna da obuči desetine hiljada ukrajinskih vojnika za borbu. On je tokom sastanka sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim ponudio pokretanje velike operacije obuke ukrajinskih snaga, sa potencijalom do 10.000 vojnika svakih 120 dana.
Britanija, takođe, razmatra slanje dodatnih protivbrodskih projektila Ukrajini, pored naoružanja koje je ranije obećala, kako je ove nedjelje rekao ministar odbrane Ben Volas. On je naveo da će isporuka višenamenskih raketnih sistema (MLRS) koju je Britanija obećala Ukrajini biti neminovna, kao i da London razmatra da pošalje još oružja.
– Obuka ukrajinskog vojnog osoblja postaje podjednako važna kao i slanje oružja, a potrebno je više da se uradi po pitanju obuke – poručio je Volas, čije Ministarstvo svakodnevno objavljuje izvještaje o situaciji u Ukrajini.
Sve bolji odnosi Londona i Kijeva
Velika Britanija i Ukrajina su tokom invazije počele da razvijaju posebno bliske odnose. Da se London razmahao što se tiče podrške Kijevu pokazuje i Volasova najava da će sljedeće nedjelje otići u Tursku kako bi, između ostalog, razgovarao o o zahtjevima Švedske i Finske za učlanjenje u NATO, čemu se Ankara protivi, kao i o izvozu žitarica iz Ukrajine. A nakon što je Džonson “jedva preživio” glasanje o poverenju u britanskom parlamentu nakon skandala “partigejt”, Zelenski je poručio da je “veoma srećan” što je on ostao premijer.
– Drago mi je što nismo izgubili veoma važnog saveznika, ovo je sjajna vijest – poručio je Zelenski.
Na dobre odnose dvije zemlje Zelenski je upro i tokom posljednjeg susreta sa Džonsonom.
– Drago mi je što ponovo vidim velikog prijatelja naše zemlje Borisa Džonsona u Kijevu – rekao je Zelenski, prenio je Rojters.
Zelenski je kazao da je sa Džonsonom – koji je poručio da je London uz Ukrajinu “do pobjede” – razgovarao o stanju na prvoj liniji fronta i potrebi da se povećaju zalihe teškog naoružanja i da se ojača ukrajinska protivvazdušna odbrana.
– Imamo zajedničku viziju kako da idemo ka pobjedi jer je to upravo ono što je Ukrajini potrebno – pobjeda naše države – istakao je predsjednik Ukrajine.
Topli i manje topli susreti
Dok je Zelenski pružio toplu dobrodošlicu Džonsonu, prethodni susret sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, njemačkim kancelarom Olafom Šolcom i italijanskim premijerom Marijom Dragijem, koji su u Kijev stigli noćnim vozom u četvrtak da bi podržali ukrajinsku kandidaturu za Evropsku uniju, bio je daleko manje pozitivan. “Dejli mejl navodi da je Džonson prikriveno podbo Makronove apele na zapadne lidere da “budu ljubazniji” sa Putinom, navodeći da bi ruska pobjeda u Ukrajini bila “katastrofalna” i urgirajući na međunarodnu zajednicu da koristi svoju silu da protjera nadiruću vojsku Rusije.
– Rusija se ne smije ponižavati. Jednom kada se neprijateljstva završe moći ćemo da gradimo put izlaska iz krize uz pomoć diplomatije. Siguran sam da Francuska treba da bude posrednik – rekao je Makron početkom juna.
Dok su on i Dragi u četvrtak Kijevu objeručke prihvatili ukrajinsku kandidaturu u EU, Šolc je postavio uslove. On, naime, smatra da je potrebno da se Ukrajina bori protiv korupcije, izgradi funkcionalnu pravnu državu i liberalizuje svoju ekonomiju kako bi je prihvatili u EU, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu