Američki predsjednik Džo Bajden i drugi lideri Grupe 7 su na samitu u njemačkim Alpima otkrili kako namjeravaju da se suprotstave Kini. Bajden je objavio da “naša nacija i svijet stoje na istinskoj prelomnoj tački u našoj istoriji” i ukazao da će izbori koje zemlje u razvoju donesu danas zaštititi ih od budućih šokova od klimatskih promjena i pandemija i pripremiti ih za digitalno doba.
Kako piše Politiko, Sjedinjene Države ciljaće da iskoriste ukupno 200 milijardi dolara za program u narednih pet godina, putem kombinacije federalnog finansiranja i investicija privatnog sektora. To se nadodaje na 300 milijardi evra koje je Evropska unija već objavila. Zajedno sa doprinosima drugih članica, generalni cilj je da se izgradi shema vrijedna 600 milijardi dolara.
Politiko ukazuje da Bajden nijednom nije pomenuo “Kinu”, ali je jasno ko je rival trke za globalni uticaj a predsjednik SAD je poručio da će demokratije “kad urade sve što mogu da ponude”, trijumfovati nad autokratija.
– Mi nudimo bolje opcije za ljude širom svijeta –
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je cilj bio prezentovati svijetu “pozitivan moćni investicioni impuls i pokazati partnerima u zemljama u razvoju da imaju izbor”.
Infrastrukturni plan prvi put je otkriven prije godinu dana, na prošlogodišnjem samitu G7 u Velikoj Britaniji, ali je od tada došlo do slabog pomaka i program je preimenovan. Dok je 2021 nazvan “Izgradimo bolji svijet” (B3W; Build Back Better World), kako Bajden naziva remont američke privrede, usljed kolapsa njegove domaće agende nastalo je novo ime: “Partnerstvo za globalnu infrastrukturu”. Taj termin će takođe obuhvatiti programe EU i Velike Britanije.
Plan je namjenjen da konkuriše kineskoj inicijativi “Pojas i put”, koja je pokušala da ojača veze sa svijetom u razvoju, posebno u Aziji i Africi, nudeći finansije za velike projekte poput izgradnje puteva, željeznice i luka. Američki zvaničnici stalno govore kako nacije koje posluju sa Kinom završe sa “kažnjavajućim dugom” i nude plan Zapada kao alternative, navodi Politiko.
Ali, većina finansiranja iza novog plana djeluje aspirativno i izgleda da ne ispunjava svoje uzvišene ciljeve. Bijela kuća je u nedjelju objavila nekoliko ranih projekta, uključujući preuzimanje vođstva od strane američkih kompanija na projektu solarne energije u Angoli, postrojenja za proizvodnju vakcina u Senegalu, modularnog reaktora u Rumuniji i 1.600 kilometara dug telekomunikacioni podvodni kabl koji će povezivati Singapur sa Francuskom preko Egipta i Roga Afrike.
Partnerstvo će takođe obezbjediti strukturu kako bi nacije G7 kombinovale svoje resurse u nuđenju gotovine ekonomija u razvoju da ugase svoja postrojenja za ugalj. Prvi od ovih takozvanih Partnerstva za pravičan prenos energije biće primjenjen u Južnoj Africi, dok su u toku razgovori za ostale u Indiji, Vijetnamu, Senegalu i Indoneziji. Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je u nedjelju da će doprinos Berlina Južnoj Africi biti 300 miliona evra.
Projekat skuplji nego što je bio planiran
Inflacija je nanijela udarac globalnom infrastrukturnom planu – kao i dvostranačka američka verzija koju je Bajden potpisao prošle godine – čineći projekt još skupljim nego što je prvobitno bilo u planu. Štaviše, tek “prekršteno” Partnerstvo za globalnu infrastrukturu je pogođeno ruskom invazijom na Ukrajinu.
Bajdenov inicijalni plan je imao značajne klimatske ciljeve koji su, iako i dalje prisutni, pali u sjenku napora protiv krize sa cijenama goriva koju je raspirio rat. Sastanak G7 u Njemačkoj bio je namijenjen učvršćivanju borbe protiv klimatskih promjena, ali su demokratije fokusiranije da smanje cijene nafte i gasa nego na smanjenje njihove emisije.
Mnoge nacije poništavaju planove da prestanu sa sagorijevanjem uglja dok tragaju za naftom i – na oduševljenje kompanija za fosilna goriva – žele da potroše milijarde da izgrade terminale za tečni gas. I Italija i Njemačka su uoči samita zagovarale podršku kratkoročnih investicija u gas, ukazuje Politiko, prenosi Blic.
– Naš rad na promovisanju infrastrukture globalno takođe je pogođen trenutnom geopolitičkom situacijom. Stoga smo diskutovali kako naše globalno investiranje u klimatski neutralnu i niskougljeničnu energiju, uključujući gas, može da pomogne kao privremeni odgovor na rusku upotrebu energije kao oružja – rekao je Šolc.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu