Magazin

Sporna pitanja novopečenih majki: Evo šta sve (ne) smije mama jesti dok doji bebu

Osim prekrasnog osjećaja koje u ženi budi rođenje djeteta, taj čin pred nju stavlja i najveću odgovornost koju život priprema. Odgovornost prema vlastitom djetetu ne može se uporediti ni s čim što nam se u životu događa. A dok brinemo o djetetu, za početak nam je najvažnije da je dijete sito.

Sporna pitanja novopečenih majki: Evo šta sve (ne) smije mama jesti dok doji bebu
FOTO: NEMOURS KIDSHEALTH/YOUTUBE/SCREENSHOT

Kad majka doji, zna da će na taj način svojem malom čudu od samog početka života početi pružati ono najbolje što može. Dojenje kao prehrana nema premca.

Jedno od spornijih pitanja koje će mlada majka postaviti je: “Smijem li ovo jesti dok dojim?”

Zdrava hrana

Za sve vrijeme dok doji, majka mora jesti zdravu, raznovrsnu hranu koja sadrži uravnotežene količine bjelančevina, šećera i masti. Kod pripreme hrane dobro je držati se pravila da je najbolja ona hrana koja je najbliže svom originalnom stanju, sa što manje začina i što kraćim pripremanjem. Poželjno je da jede svježe voće i povrće, kao i hranu bogatu bjelančevinama. Normalno je da će izbor hrane zavisiti o okruženju u kojem majka živi, prehrambenim običajima, ekonomskoj situaciji i vlastitoj sklonosti određenoj hrani.

Mnogo puta majke s raznih strana, a često i od medicinskog osoblja, čuju savjete da je određenu vrstu hrane nepoželjno jesti dok se doji. Obično je riječ o “zabrani” pasulja, graška te kelja… ponegdje je “zabranjeno” jesti i luk. Ponekad se radi o pravim dijetama za dojilje te se ishrana, posve nepotrebno, svede na 3-4 “sigurne” namirnice. Ovakve “zabrane” zavise od okruženja, običaja i uglavnom nemaju nikakve utemeljenosti. Dojilja mora jesti raznovrsno, ali s mjerom. Hrana koja ima sklonost izazivanju nadutosti, grčeva, vjetrova može se jesti, međutim, ne valja pretjerivati. Ukoliko to bude jednom sedmično, mala je vjerovatnost da će izazvati probleme.

Različiti ukusi

Raznovrsna ishrana majke ima još jednu prednost. Hrana koju majka konzumira mijenjaće ukus njenog mlijeka, te će se dijete na taj način izložiti različitim ukusima puno ranije nego što krene s dohranom. Često se ispostavi da upravo dojena djeca imaju manje problema s dohranom i prihvaćanjem novih ukusa. Jedina iznimka ovog pravila o raznovrsnoj ishrani je prisutnost alergijskih reakcija u porodici jer to povećava rizik od alergija kod djeteta. U tom slučaju poželjno je da majka već u trudnoći, a nakon toga i za vrijeme dok doji, izbjegava konzumaciju poznatih alergena.

Isključivo dojenje do 6 mjeseci, koje je i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, jedan je od načina odgađanja pojave neželjene reakcije, jer se dijete kasnije izlaže potencijalnim alergenima. Majčino mlijeko takođe sadrži antitijela, među kojima je i slgA, koji stvara zaštitni sloj djetetovih crijeva.

Mama bi trebala biti oprezna kod uzimanja hrane koja ima veći rizik za pojavu alergijske reakcije. Prije svega kravlje mlijeko, zatim citrusno voće, jaja, kikiriki, orasi, lješnici, riba, školjke… To, međutim, ne znači da se majka za vrijeme dojenja sasvim treba odreći hrane koju voli. Jedino u slučaju da za vrijeme dojenja ili nakon njega primijeti da dijete ima reakciju koja se može povezati s nečim što je pojela, bilo bi dobro da na neko vrijeme izbjegava tu namirnicu da bi se sumnja potvrdila ili odbacila. Ukoliko je u tom periodu bilo neke reakcije, znači da je taj obrok bio problematičan, te bi bilo poželjno izbjegavati ga još neko vrijeme u budućnosti.

Puno tečnosti

Drugi najčešći savjet koji majke čuju odnosi se na tečnost. Vrlo je popularno majkama savjetovati da piju puno mlijeka. Unošenjem dovoljno tečnosti majka će osigurati dovoljnu proizvodnju mlijeka i spriječiti dehidraciju. Najbolje je ako je ta tečnost voda.

Kravlje mlijeko nije najbolje rješenje iz dva razloga. Prvi je taj da se ono nalazi pri samom vrhu mogućih i jakih alergena, te ga je stoga dobro ili umjereno koristi ili izbjegavati, dok je drugi taj da u sastavu kravljeg mlijeka postoje određene vrste bjelančevina koje organizam teško probavlja, a koje će kroz majčino mlijeko doći i do djeteta, te mu uzrokovati nadutost i plinove. Kalcijum koji bi majka trebala unijeti u svoj organizam putem mlijeka moguće je nadoknaditi drugom hranom: tamnozelenim povrćem, sjemenkama, orasima i ribama s puno kostiju, iako, sa uzimanjem orašastih plodova i riba treba biti oprezan, jer spadaju u grupu jakih potencijalnih alergena. Kalcijum se može uzimati i kao dodatak u tabletama.

Raznolik jelovnik

Budući da je od iznimne važnosti da majka uzima dovoljno tečnosti tokom dana, preporuka je da obavezno pije kad god je žedna, a svakako da dok doji pri ruci ima čašu vode. Usvajanjem navike da tokom svakog podoja popije čašu tečnosti pomoći će joj u sprečavanju dehidracije i osiguravanju dovoljnog unosa tečnosti.

Majkama često nije toliki problem odlučiti što će jesti ni osmisliti raznolik jelovnik. Mnogo veći problem je pronaći vremena da hranu kupe i pripreme, piše Avaz.

Važno je znati da za pripremu uravnoteženog jelovnika nije nužno da majka provede većinu dana u kuhinji. Postoje mnoga jela koja su jednostavna za pripremu. Češće, a manje količine hrane biće jednako hranjive kao i tri veća obroka tokom dana. Jednako kao s pićem, majka može usvojiti naviku da svaki put kad krene dojiti pripremi mali obrok koji će tokom podoja pojesti.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu