Trećina penzionera živi u siromaštvu ili velikom riziku od siromaštva i taj postotak se zadnjih nekoliko godina povećava. Osim same konstatacije da je život penzionera u Hrvatskoj sve teži, važno je sagledati i potpunu sliku penzionerskog sistema da bi se uopšte moglo doći do rješenja problema penzionera i penzionerskog sistema koji se održava “donacijama” iz državnog proračuna jer doprinosi radnika pokrivaju samo 60 posto troška penzija.
Koliko su rasle penzije u Hrvatskoj od 2015.?
Prosječna starosna penzija je u februaru ove godine iznosila 549.04 evra neto, preračunato 4137 kn. To je 45 posto prosječne neto plate u istom mjesecu i 17.29 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Gledajući odnos prosječne neto penzije i prosječne neto plate, februar 2023. je bila najgora u istoriji jer je prosječna neto plata iznosila tek 42.79 prosječne neto plate. To je rezultat primarno snažnog rasta plata, ali su se naknadno dodatno usklađivale penzije s platama pa su se vratile na trenutnih 45 posto plate.
Da bi se usporedila prosječna penzija zadnjih godina, iznose u evrima smo preračunali u kune. Zbog toga što su penzije rasle sporije od plata, zadnjih godina se dešava proces relativnog pada penzija mjereno udjelom u prosječnoj neto plati. Početkom 2015. je taj udio iznosio između 47 i 48 posto, što znači da su od tada penzije smanjene za između 3 i 4 postotna boda u odnosu na plate.
U januaru je prosječna neto starosna penzija iznosila 2752 kn. Tek u avgustu 2017. prelazi 2800 kn, u avgustu 2019. 3000 kn, a avgustu 2023. 4000 kn. Nominalno je rast najveći od početka 2022., ali to je za očekivati zbog rasta plata (koji je bio još veći) i većinu razdoblja nedovoljno da prati rast cijena.
Godišnji manjak u penzionerskom sistemu se mjeri u milijardama evra.
Ukupno je za penzije potrošeno 7.2 milijarde evra, od čega su 4.3 milijarde prikupljene iz doprinosa radnika, a 2.9 je rupa u penzinerskom sistemu koja se morala pokriti iz državnog proračuna. Jednostavno, da su se 2023. penzije isplaćivale samo iz doprinosa, to bi bilo dovoljno samo za 60 posto penzija. Bolje rečeno, sve bi penzije bile 40 posto manje da ovise samo o uplatama u penzionerski sistem i da rupu ne pokriva država iz opšteg proračuna.
To je jednu milijardu više nego što je potrošeno 2022. ili 16 posto više. Od 2015. su troškovi penzionerskog sistema snažno rasli, s 4.87 milijardi evra na 7.2 milijarde evra. Izraženo u postocima, to je rast od 47 posto.
Sve više radnika u Hrvatskoj, ali je penzionerski sistem još neodrživ
Bez obzira na trenutnu neodrživost penzionerskog sistema, jer se sistem s rupom od 2.9 milijardi evra godišnje nikako ne može nazvati održivim, situacija je paradoksalno bolja nego prijašnjih godina. Broj osiguranika, tj. onih koji uplaćuju doprinose u penzionerski sistem (radnici), u februaru ove godine iznosio je 1.65 miliona. To je istorijski najveći broj za ovaj mjesec i čak bolje nego ljetni mjeseci prošlih godina, kada zbog turizma broj osiguranika HZMO naraste.
S trenutnim brojem penzionera, koji iznosi 1.226.806, dobiva se omjer od 1.35 osiguranika (radnika) na jednog penzionera. Ni to nije ni izbliza održivo, ali je daleko bolje od prijašnjih godina, kada je taj broj bio ispod 1.3 i 1.2 osiguranika na jednog penzionera, pa i niže.
U prva tri mjeseca 2015. je bilo manje od 1.4 miliona osiguranika, tj. onih koji uplaćuju doprinose za penziono. Istodobno je bilo 1.22 miliona penzionera, pa je odnos bio katastrofalnih 1.13 radnika na jednog penzionera. Iako su rashodi za penzije te godine bili 4.87 milijardi evra, daleko manji nego danas, penzionerski sistem je ipak bio manje održiv jer se iz doprinosa moglo prikupiti tek 55 posto potrebnih sredstava za penzije, u usporedbi s današnjih 60 posto.
Hrvati malo rade i rano idu u penziju, u takvoj situaciji se ne mogu očekivati visoke penzije
Nije lako odgovoriti na pitanje zašto je penzionerski sistem u Hrvatskoj ovoliko loš, ali nekoliko faktora igra ulogu. Prvo, omjer radnika i penzionera je jako loš, puno gori nego u bogatim državama EU s kojima se voli uspoređivati adekvatnost hrvatskih penzija.
Isto tako, treba imati na umu da u Hrvatskoj puno manji dio ljudi radi nego u tim zemljama. Preko 80 posto radno sposobnog stanovništva u dobi između 20 i 64 godine radi u Švicarskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Norveškoj, Češkoj, Njemačkoj i Estoniji. U državama poput Austrije, Finske, Irske i Slovenije između 75 i 80 posto. U Hrvatskoj tek 71 posto, a 2015. je bilo samo 60 posto.
Dodatan razlog je taj što su penzioneri u Hrvatskoj radili manje godina. Tačnije, prema podacima HZMO, prosječni penzioner u Hrvatskoj ima 31 godinu penzionerskog staža, a oni koji su pravo na penziju ostvarili prošle godine 33 godine. U državama s velikim penzijama i stabilnim penzionerskim sistemom, poput Norveške, Švedske i Danske, prosječni penzioner ima više od 40 godina radnog staža.
Da je to velik dio razloga zbog kojih su penzije u Hrvatskoj male,govori i podatak HZM kako je prosječna penzija u februaru ove godine za one s manje od 35 godina radnog staža iznosila 410.16 eura (33.1 posto neto plaće), za one koji imaju između 35 i 39 godina radnog staža 689.89 eura (55.68 posto neto plaće), a oni koji su odradili puni radni staž od 40 godina i više imaju prosječnu neto starosnu penziju od 820.35 eura (866.21 posto neto plate).
Dok je prosječni radni vijek ovoliko kratak, ne mogu se očekivati visoke penzije, čak ni onih koji odrade puni radni staž
Sasvim je legitimno da neko govori kako su plate premale i ne isplati se raditi pa umjesto toga radi na crno, živi od turizma ili radi tek povremeno, ali onda treba biti jasno da ni penzija ne može biti velika. Nemaju ni oni s punim radnim stažem visoke penzije, ali u tome je problem s javnim penzionerskim sistemom utemeljenim na međugeneracijskoj solidarnosti. Niko ne ovisi samo o sebi i o vlastitom radu nego o tome koliko drugi u državi rade., piše Index.hr.
A Hrvati, prema javno objavljenim podacima HZMO, imaju malo radnog staža i rano idu u penziju. Ipak, situacija se popravlja s “novim” penzionerima pa oni imaju u prosjeku 33 godine radnog staža umjesto 31 godine kao “stari” penzioneri. Ali ni to nije dovoljno i ni izbliza onoliko koliko rade stanovnici država na koje penzioneri u Hrvatskoj gledaju sa zavisti zbog tamošnjih visokih penzija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu