Stevanovićeva je istakla da najavljena izgradnja brojnih mini hidrocentrala nema nikakvo racionalno objašnjenje, jer učestvuju u ukupnoj proizvodnji električne energije u razmjeru od samo dva do 3,5 odsto.
Proces planiranja, projektovanja, izgradnje i korišćenja mini hidrocentrala je na štetu životne sredine i protiv interesa lokalnog stanovništva. Nastavak izgradnje tih objekata doveo bi do ozbiljne degradacije životne sredine na brojnim lokacijama u Srpskoj – upozorila je Stevanovićeva, koja je šef Kluba poslanika Demosa u Narodnoj skupštini. To bi, dodaje, značilo i uskraćivanje prava građanima Srpske da koriste prirodne vrijednosti koje imaju.
– Studija urađena na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu o temi mini hidrocentrala derivacionog tipa, prikazuje da je u SAD od 1973. do 2017. godine uklonjeno 1.100 malih brana i oslobođeno 242.000 kilometara vodotoka uglavnom iz ekoloških razloga – podsjetila je Stevanovićeva. Ona je izjavila da je u Njemačkoj izgrađeno 7.300 mini hidrocentrala, koje daju svega 0,06 odsto električne energije sa teškim posljedicama po živi svijet akvatičnih eko sistema.
– Rumunija je suspendovala izgradnje više stotina mini hidrocentrala u zaštićenim prirodnim područjima na Karpatima. Odlukom francuske Vlade srušene su četiri brane na Loari između 1998. i 2005. Godine – rekla je Stevanovićeva.
Ona je naglasila da je više od 4.000 stanovnika Pala nedavno potisalo peticiju protiv izgradnje mini hidrocentrale na rijeci Prači, dodajući kako je to opravdana reakcija, jer su njeni potpisnici u prilici da vide na brojnim drugim mjestima posljedice neadekvatne realizacije ovakvih projekata. Istakla je i primjer pomora ribe u rijecu Drinjači, na kojoj je izgrađena mini hidrocentrala.
– Drinjača, nekada jedna od najčistijih rijeka u Republici Srpskoj, sada je velikim dijelom uništena, a kamenita obala je pretvorena u mulj. Potpuno mi je razumljivo zašto stanovnici Pala to ne žele u svojoj lokalnoj zajednici – napomenula je Stevanovićeva.
Ona je podsjetila da u ekološkoj dozvoli za gradnju malih hidrocentrala, koju izdaje Ministarstvo urbanizma, prostornog uređenja i građevinarstva Republike Srpske stoji da je neophodno obezbjediti garantovani ekološki prihvatljiv protok vode.
– Međutim, u praksi imamo drugačije prizore – naglasila je Stevanovićeva. Ona je dodala da u slučaju rijeke Drinjače sa udruženjem ribara zaključen ugovor o zaštiti i očuvanju ribljeg fonda, u kome su određeni iznos i rok za plaćanje naknade za poribljavanje, ali da to nije ispoštovano.
– Došlo je do masovnog pomora ribe. Drinjača je nekada bila prirodno mrjestilište lipljana i mladice, ali to više nije – upozorila je Stevanovićeva. Ona je istakla da je na primjeru Drinjače bio evidentan problem u radu Komisije za koncesije, kao i u radu inspektora, koji nisu adekvatno odreagovali.
– Geneza problema sa mini hidrocentralama u Republici Srpskoj je u odlukama Vlade Republike Srpske iz 2006. godine na čijem čelu je bio Pero Bukejlović. Bukejlović je našao za shodno da podijeli ogroman broj koncesija, pa čak i u Nacionalnom parku Sutjeska. Svi premijeri će ostati upamćeni po nečemu, a Vlada Pere Bukejlovića po ovim odlukama, koje su donesene na samom kraju mandata – rekla je Stevanovićeva.
Ona je napomenula da je Republika Srpska bogata čistim planinskim rijakama, koje bi mogle biti ogroman turistički potencijal, a ne poligon za uništavanje.
– Vlada Republike Srpske bi trebala održati tematsku sjednicu po ovom pitanju. Mora se sagledati i analizirati postojeće stanje, zauzeti jedinstven stav i konačno jasno i glasno reći koliku imamo štetu, a koliku korist od mini hidrocentrala. Mislim da Srpska od njih ima minornu koris i nemjerljivo veliku štetu – poručila je Stevanovićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu