Komemoraciji su, između ostalih, prisustvovali specijalni izaslanik predsjednika Srbije Suzana Paunović, ministar kulture i informisanja Maja Gojković, te zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.
Vesić je rekao da je Vitezović spajao nespojive, mirio nepomirljive, okupljao prijatelje umjesto da ih izdaje, te napomenuo da su zajedno radili na spomenicima srpskim piscima Borislavu Pekiću, Milošu Crnjanskom, Vasku Popi, Meši Selimoviću i Jovanu Jovanoviću Zmaju.
On je dodao da je posljednji zajednički projekat bio Vitezovićev legat, za koji su pronađene prostorije i počelo je njihovo sređivanje u Ulici Vuka Karadžića, u kojoj je pisac živio, prenio je RTS.
Navodeći da je Vitezović znao da bude ekscentričan, ciničan, ali uvijek mudar, inspirativan i dobroćudan, Vesić je napomenuo da su Vitezovićevi aforizmi “stigli čak do Berlinskog zida”.
Generalni sekretar Kulturno-prosvjetne zajednice Srbije i Beograda Živorad Ajdačić najavio je da će Kulturno-prosvjetna zajednica ustanoviti Nagradu Milovan Vitezović, uz saglasnost njegove porodice.
On je rekao da je Vitezović bio “velikan srpske književnosti, pjesnik, romansijer, satiričar i jedan od malobrojnih književnika kome su za života tri puta objavljena sabrana djela”.
Ajdačić je rekao da će se pamtiti Vitezovićeve knjige kao što su “Šešir profesora Koste Vujića” i “Čarape kralja Petra”, televizijske serije “Vuk Karadžić” i “Dimitrije Tucović”, po njegovom romanu rađen film “Lajanje na zvijezde”, dokumentarci “Tamo gdje cvjeta limun žut”, kao i pjesme i brojna druga djela.
On je podsjetio da je Vitezović bio najviše nagrađivani umjetnički stvaralac na našem prostoru, dobitnik, između ostalog, Ordena predsjednika Republike, zatim Svetog Save prvog reda i Vukove nagrade.
Zamjenik predsjednika Udruženja književnika Srbije Miloš Janković naveo je da je Vitezović služio srpskom narodu i njegovoj kulturi i kolektivnoj duši, čineći je knjigama i djelima ljepšom, boljom, učenijom, širom, nježnijom i bogatijom nego što je sama umjela, ali i smjela”.
Janković je rekao da Vitezović nije bio samo kulturni i javni radnik, pisac i književnik, već prije svega učitelj, prosvjetitelj, mirotvorac, čuvar narodnog pamćenja, jezikoznalac, zaštitnik i branitelj ćirilice… i jedan od najznačajnijih ključara srpske duhovnosti.
Milovan Vitezović biće sahranjen sutra na beogradskom groblju Lešće, gdje će od 12 časova biti služeno opijelo.
Pisac Milovan Vitezović preminuo je 22. marta u Beogradu poslije duge i teške bolesti u 78. godini.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu