U posljednje četiri godine stručnjaci Poljoprivrednog instituta RS su pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RS obavili gotovo 5.000 analiza zemljišta na gazdinstvima širom Srpske i rezulatati nisu dobri.
-Većina ispitanog zemljišta je niske plodnosti. Na osnovu dobijenih podataka o plodnosti zemljišta, Ministarstvo može da kreira mjere popravke kvaliteta zemljišta na nivou RS i provodi ih zajedno sa jedinicama lokalne samouprave, kroz, na primjer, kreiranje subvencija za kalcifikaciju zemljišta navodi se u izvještaju Ministarstva, koji je nedavno usvojila Vlada RS.
Manjak kalcijuma je, u večini slučajeva, presudna mana poljoprivrednog zemljišta u Srpskoj, a problem je i višak kiselosti, te manajk fosfora. Takva je, naprosto, priroda zemljišta u BiH. U bivšoj Jugoslaviji daleko najplodniju zemlju, crnicu, ima Vojvodina, dok BiH, uz Crnu Goru, ima najmanje plodne zemlje.
-Prirodne pretpostavke su osnova, ali i sami poljoprivrednici mogu doprinijeti poboljšanju ili pogoršanju kvaliteta zemljišta, time što će primenjivati agrotehničke mere, u čemu je najzančajnije mineralno đubrivo, te voditi računa o plodoredu – kažu agronomi.
Maline nisu štetne, ako su zdrave
Kada je u pitanju plodored, u posljednje vrijeme su sve glasnije priče da maline i kupine, zasađene na većini imanja u Podrinju, uništavaju zemlju. Ivan Stojanović, jedan od lidera Udruženja malinara „Vilamet“, tvrdi da su to nepravedne optužbe.
-Malina može stvoriti ozbiljan problem, ako je sadni materijal lošeg kvaliteta i zagađen biljnim bolestima, koje dugoročno zagađuju zemlju. To se događalo sa sadnicma iz donacija i kod nas, a još češće u Srbiji. Ali, ako su sadnice kvalitetne, malinjaci mogu potrajati i po 20 godina, mada se preporučuje da se nakon 12 godina zemlja odmori i da se nakon malina na parceli zasadi bijela djetelina, koja vezuje azot i popravlja kvalitet zemlje – kaže Stojanović.
Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da je analiza i provedena zato da bi se poljoprivrednicima pomoglo da se odgovornije ponašaju prema zemlji i iz nje izvuku maksimum.
-Gazdinstva na kojima je obavljena analiza dobila su rezultate, zajedno sa preporukama za popravku plodnosti u kojima se navodi koja đubriva treba da koriste za dvije kulture po izboru – pojašnjava portparol Ministarstva Aleksandar Macanović.
Na osnovu provedenih analiza, uspostavljena je temeljita GIS baza podataka o vrstama i karakteristikama zemljišta, što će biti ključni pokazatelj za donošenje odluka o tome u šta se i sa kojim efektom mogu ulagati subvencije za poljoprivredu. Ili, odnosno narodskim jezikom rečeno, cilj je da se novac građana ne baca uludo, nego da se ulaže u napredak agrara.
Analize na 2639 gazdinstava
Pedološkom analizom obuhvaćeno je poljoprivredno zemljište u posjedu ukupno 2639 komercijalnih gazdinstava. Najviše analiza je provedeno na području Doboja, Bijeljine i Gradiške, gdje ima i najviše registrovanih imanja.
Ispitano je 67 oodsto planiranih poljoprivrednih površina, a plan nije ispunjen, kako navode u Ministarstvu, zbog poplava 2014. godine i zato što je nakon ove katastrofe budžetski novac namjenjen za ispitivanje rebalansom prebačen za druge, u to doba preče potrebe.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu