S druge strane i Srbija je nekima zemlja u kojoj mogu da zarade više nego kod svoje kuće.
Prvi put je Sašu Stamenkovića na Aljasku poveo njegov avanturistički duh. Htio je da posjeti bar neki dio Amerike, dok je zarada bila na drugom mjestu. Uslovi za rad su, kaže, bili dobri, ali teški. Smjene su ponekad bile i do 18 sati, pa nije bilo mnogo vremena za obilazak i za zabavu.
-Slobodnih dana nema, jer sezona lova na losose traje kratko. Mora da se preradi sva riba koja se istovari sa broda, tako da vremena za zabavu nema, možda nedjelju dana prije i poslije sezone – navodi Stamenković.
Čak 80 odsto naših ljudi, prema istraživanju Infostuda, polazeći u svijet, očekuje nešto bolje – uslove rada, bogatiji društveni život, veću zaradu.
– Aktivno na tome radi svega 20-25 odsto ispitanika, ali da svo stečeno znanje poslije dođu i primjene u svojoj državi – navodi Miloš Turinski iz Infostuda.
U inostranstvo najčešće odlaze visokoobrazovani, mada su u posljednje vrijeme tražene i zanatlije. Zbog toga i Srbija uvozi radnike, pa je samo u prvih mjesec dana ove godine Nacionalna služba za zapošljavanje izdala oko 1.700 dozvola za rad strancima, piše RTS.
U toku prethodne godine skoro 24.000 stranih državljana dobilo je ovu dozvolu. U Srbiju najčešće dolaze radnici iz Kine, Turske, Rusije, ali i Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske.
Saša Torlaković, predsjednik Sindikata građevinaca na pitanje – zašto toliko ljudi dolazi ovde odgovara: Neće više naš radnik u visokorizičnom poslu, koji se zove građevinarstvo, gdje mu glava zaista često visi o torbi kada je radi neke poziciji na gradilištu, neće da radi za 56.000 dinara, koliki je prosjek.
Glavna ideja Zakona o zapošljavanju stranaca, usvojenog u decembru 2014. godine, jeste da se poboljša poslovna klima u Srbiji i olakšaju administrativne procedure, tvrde nadležni.
To postaje neka nova normalnost. Odliv radno sposobnog stanovništva nas očekuje i u narednim godinama, samim tim mi već godinama unazad i uvozimo radnu snagu. Znači svijet je postao jedno globalno selo gdje radno sposobno stanovništvo može jednostavno da migrira iz lošijih razvijenijih zemalja u bolje razijene.
Radnici stranci koji su svoju bolju priliku našli u Srbiji, uglavnom rade kao zanatlije. Ipak, ima i onih koji ovdje stvaraju porodice, postaju vlasnici nekretnina.
Što se tiče naših ljudi koji odlaze u inostranstvo, u posljednjih nekoliko decenija većina ih se ne vraća. Vraćaju se najčešće oni koji ovde imaju kuću ili stan ili su promijenili planove, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu