Gradsku upravu od posljednjih izbora vodi, kako i sami sebe vole da nazivaju, nova gradska administracija, ali čak i neistomišljenici ne mogu da poreknu da su u tom periodu pokrenuti brojni projekti u Banjaluci, od kojih su neke građani dugo priželjkivali.
Gradonačelnik Igor Radojičić kojeg i pored dugogodišneg iskustva svrstavaju u red mladih političara, oko sebe je okupio novu ekipu, koja je zajedno sa najmlađim predsjednikom Skupštine u istoriji Zoranom Talićem, čini se, daleko pristupačnija građanima.
Stanovnike su do sada najviše obradovale male investicije koje su približile Banjaluku evropskim gradovima: nova dječija igrališta, trim- staza u parku „Mladen Stojanović“, javna bicikla na iznajmljivanje, najava za uvođenje vozića i osmatračnice na Banj brdu i naravno projekat „Sport u školama“, koji treba da poboljša časove fizičkog u osnovnim školama.
Nakon nekoliko godina odugovlačenja, izabran je i novi grb Banjaluke, a poslije četiri decenije Gradska uprava se upustila i u proceduru donošenja novog urbanističkog plana, na šta su stručnjaci dugo ukazivali.
Za gradonačelnika Radojičića slovi da je otvoren za konstruktivne prijedloge, ali sam ne voli kada ga smatraju mlađim političarem.
Nije to normalno uopšte kada me u ovim godinama smatraju mladim na političkoj sceni. To je vjerovatno zato što ima puno političkih lidera koji traju jako dugo. Dolazi neka mlađa generacija u tridesetim godinama koja je tek nova u politici, tako da je čudna situacija kada neko kaže da sam ja mlad – rekao je svojevremeno Radojičič, prije nego što je izabran za gradonačelnika. Redovno ponavlja kako će njegov tim sigurno biti kritikovan zato što radi, ali nikada da ne rade svoj posao.
Mnogo je tako i onih koji smatraju da su nadležni zagrizli preveliki zalogaj jer žele odjednom da riješe sve ono što se godinama zaobilazilo. Podijeljena su mišljenja o velikim i skupim infrastrukturnim projektima, kao što su saobraćajnice, vodovod, gradnja mostova, nova Toplana, jer dok jedni hvale što se konačno gradi, drugi ipak poručuju da se ishitreno ušlo u ova ulaganja.
Predstavnici ove Gradske uprave konačno su otvoreniji za komunikaciju, smatraju aktivisti, ali ima još dosta prostora za unapređenje saradnje.
– Udruženja i pojedinci koji rade preko 15 godina na nekim od tema, napokon dobijaju prostor da učestvuju u procesima: Urbanistički plan, Strategija razvoja saobraćaja, razvoja turizma, Evropska prestonica kulture, pokrenutim od strane Gradske uprave, te počinjemo da koristimo kanale komunikacije koji su nam godinama bili zatvoreni. Mišljenja smo da je jedan broj inicijativa građana „uozbiljio“ rad pojedinih članova Skupštine. Mlađi predstavnici u gradskim tijelima postali su svjesni da saradnjom sa udruženjima, formalnim i neformalnim inicijativama mogu imati samo koristi, a ne štetu – rekli su iz Centra za životnu sredinu.
Smatraju da su u Banjaluci realizovani manji kozmetički projekti: dječija igrališta, uređenje užeg gradskog jezgra, sistem javnih bicikala, kao i da pravi izazovi tek predstoje Gradskoj upravi.
– Situacija oko „Eko-toplane“, sve izraženiji problemi vezani za saobraćajnu infrastrukturu i kapacitete, nedostatak zelenih površina, činjenica da se gotovo godinu dana ne mjeri zagađenje vazduha, nedostatak zelenih površina samo pokazuju da gradske vlasti ne posvećuju dovoljno i ozbiljno pažnje pitanjima životne sredine – naglašavaju iz ove veoma aktivne organizacije.
Upozoravaju da je evidentan problem saobraćaja u gradu, te da će sa izgradnjom kružnih tokova, disfunkconalnim sistemom gradskog saobraćaja koji nije javan, povećanjem broja stanovnika i dodatnom gradnjom, ovaj problem biti još izraženiji. To će, kažu, za posljedicu imati velike gužve u saobraćaju i ekonomske gubitke, veliku buku, aerozagađenje, sve manje drveća i zelenih površina.
– Prostorno planiranje i planiranje saobraćaja je nešto gdje se bojimo da će Gradska uprava da padne na ispitu- kažu aktivisti CZZS.
U narednim godinama će se, dodaju, pokazati da li predstavnici Gradske uprave, pogotovo Odjeljenje za prostorno uređenje uopšte ima viziju ovog grada kao „zelenog“ i kao grada gdje će se ugodno živjeti.
Kulturni procvat
Pravi kulturni procvat doživio je Banski dvor, dolaskom mladog direktora Mladena Matovića. Kapaciteti ovog banjalučkog hrama kulture dugo su bili neiskorišćeni, tako da su umjetnici i publika sa oduševljenjem dočekali otvaranje Art dvorišta i Art terase. Umjetnici su dugo tražili da Banski dvor bude vraćen kulturi, što je konačno i urađeno kroz brojne književne manifestacije, promocije i koncerte, smatra književnik Ranko Pavlović.
– Bitno je da na čelna mjesta, u kulturi, politici, privredi dolaze ljudi mladi duhom, godine nisu mjerilo. U Banski dvor je došao jedan prije svega stvaralac, čovjek koji se dokazao u oblasti umjetnosti, vrstan kompozitor, dirigent, koji je unio nove sadržaje, nastupe dosta mladih muzičkih umjetnika, a zajedno sa njima i onih koji su stekli svjetsku slavu. Nikada u posljednjih desetak godina nije bilo toliko mladih u Banskom dvoru, a oni imaju ideja i svakako trebaju prostor i podršku – zaključio je Pavlović.
Najmlađi odbornik
Skupština grada trenutno ima i najmlađeg odbornika u istoriji – Draška Stanivukovića, koji je na to mjesto izabran sa samo 23 godine. Ovaj mladić je sa sobom donio pravu internet revoluciju u Banjaluci, jer je i jedan od najangažovanijih političara na društvenim mrežama, gdje skoro svakodnevno snima i ukazuje na komunalne probleme građana.
Pokrenuo je i nekoliko akcija za popravku loših ulica i izgradnju novih, obnovu pješačkih prelaza, uklanjanje kontejnera, a zanimljivo je da, iako nije u vlasti, neke od njegovih inicijativa su urodile plodom, te su problemi riješeni.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu