Politika

Šmit poništio odluke NSRS "Zakon Srpske ne može derogirati jasne i nedvosmislene odredbe Ustava BiH"

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje, iskoristio je danas Bonske nadležnosti kojima je poništio odluke Narodne skupštine Republike Srpske o nepriznavanju odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda na prostoru Republike Srpske.

Kristijan Šmit
FOTO: SAMIR JORDAMOVIC/ANADOLIJA

Šmit je nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH.

Na stranici OHR je objavljen komentar visokog predstavnika nakon korištenja Bonskih nadležnosti.

Zaključci NSRS u suprotnosti sa Ustavom BiH

– Zaključak u vezi sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 27. juna 2023. godine, sadrži uputstva koja su očigledno u suprotnosti sa Ustavom BiH. Zaključkom se nalaže Vladi Republike Srpske i obavezuje Narodna skupština Republike Srpske da preduzme konkretne, neustavne radnje. U stavu 2. Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Vladu Republike Srpske da podnese Narodnoj skupštini Republike Srpske “Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske, kojim će biti propisano posebno krivično djelo za inkriminaciju radnji koje bi mogle biti preduzete protivno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH”. Stav 3. istog zaključka obavezuje Narodnu skupštinu Republike Srpske da donese potrebne zakone ili druge relevantne zakonske akte koji sadrže mjere i radnje, uključujući mjere za njihovo hitno raspuštanje, da budu protiv institucija i organa vlasti koji “postupaju suprotno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH”. Dozvolite mi da vas podsjetim da je Ustavni sud BiH među najvišim institucijama države BiH, uspostavljen Ustavom BiH kao samostalni čuvar Ustava – rekao je Šmit.

Pročitajte još

Obaveznost pridržavanja Ustava BiH

– Prema Ustavu BiH, obavezno je da se u potpunosti pridržavaju Ustava BiH i zakonodavstva na državnom nivou. Prema članu I/2 Ustava, BiH “će biti demokratska država koja će djelovati u skladu sa vladavinom prava”, dok član VI/5 Ustava predviđa da su “odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće” i član III.3(b) zahtijeva da se u potpunosti pridržava Ustava BiH i odluka njenih institucija. Uputstva sadržana u dva citirana stava Zaključka, dakle, jasno krše izričite odredbe Ustava BiH. Moraju se poštovati jasne obaveze i opredjeljenja koje svi nivoi Republike Srpske imaju prema Ustavu BiH – istakao je Kristijan.

Krivična djela

– Stoga bi svaki pokušaj usvajanja zakona iz Zaključka bio očigledno neustavan i ne može mijenjati obaveze iz Ustava BiH utoliko što zakon Republike Srpske ne može derogirati jasne i nedvosmislene odredbe Ustava BiH. Primjena bilo kojeg od uputstava sadržanih u dva stava Zaključka mogla bi spadati u okvire krivičnih djela propisanih Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, a donesenih Odlukom Visokog predstavnika od 30. juna 2023. i Krivičnog zakona BiH – naveo je Šmit, piše Avaz.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu