Trujemo li sami sebe u BiH, pitanje je koje se redovno postavlja, a prema analizama, moglo bi se reći da ovdje ima svega i svačega, kako iz uvoza tako i iz domaće radinosti.
Tokom prošle godine od 184 analizirana uzorka, oko 46 posto ih je sadržavalo ostatke pesticida u nivou ili iznad nivoa kvantifikacije, a Agencija za sigurnost hrane u nedavnom izvještaju objavila je kako je broj takvih uzoraka u protekle tri godine u porastu.
Svijetla tačka
Špinat, jabuka, paradajz… sve se to, izgleda, prskalo iznad nivoa i planiralo plasirati na neko od tržišta, a nisu se iskazali ni oni koji su uvozili kod nas. Jedino što je bilo ispod nivoa, odnosno zdravstveno ispravno, je kravlje mlijeko, svinjska mast i hrana za dojenčad. U izvještaju se navodi da je od 11 uzoraka glavatog kupusa, u jednom pronađeno više aktivne supstance dodin, i to u onom uvezenom iz Hrvatske.
Kad su jagode u pitanju, od 11 uzoraka, samo u 3 nisu utvrđeni ostaci pesticida. U četiri uzorka u kojima se nalazi supstanca koja je zabranjena u BiH, jedan je upravo iz ove zemlje, dva iz Kine te jedan iz Egipta. Jedina svijetla tačka u svemu je da ne postoji hronični zdravstveni rizik, naravno pod uslovom da ne konzumiramo svakodnevno takvu hranu.
– Uzorkovanje je obavljeno uglavnom u većim prodajnim objektima čiji su opskrbljivači veliki proizvođači za koje se pretpostavlja da se pridržavaju pravila dobre poljoprivredne prakse. Nije bilo uzoraka koji su uzeti kod malih poljoprivrednih proizvođača i na tržnicama, što može predstavljati dodatnu nesigurnost prilikom procjene – navedeno je. Razgovarajući sa malim poljoprivrednim proizvođačima, većina njih proizvodi za sebe i one koji znaju.
– Postoje preparati koje morate koristiti da biste sačuvali plod, ali sve se to radi u razgovoru sa ljudima iz poljoprivrednih ljekarni. Obično ako treba prehraniti plod ili ga zaštititi od najezde nekih kukaca, ali sve se to stavlja u normalnim količinama i, opet kažem, u razgovoru sa stručnjacima. Na kraju krajeva, ja ovo konzumiram i mislim na sebe i na svoju porodicu. Takođe, kupci su mi ovdje redovni i niko se nije požalio – priča nam trgovac u Mostaru kojeg smo upitali za proizvode, voće, povrće, bilje…, koje stavlja u opticaj.
U spomenutom izvještaju Agencije navodi se kako je od ukupno 81 uzorka u kojima su detektovanii ostaci pesticida, 56 uzoraka sadržavalo ostatke više od jedne aktivne supstance iznad nivoa kvantifikacije.
Ostaci više aktivnih supstanci u jednom uzorku mogu biti rezultat primjene različitih vrsta pesticida (npr. primjena herbicida, fungicida ili insekticida protiv različitih štetočina ili bolesti) ili kombinacije različitih aktivnih supstanci u jednom preparatu da bi se izbjegao razvoj otpornih štetočina ili bolesti i/ili, što može biti rezultat apsorpcija perzistentnih aktivnih tvari koje su korištene u tretmanima prethodnih sezona iz zemljišta ili odnošenje prskanja/prašine na polja u blizini tretiranih polja.
Prema sadašnjem zakonodavstvu EU, prisutnost više rezidua (količina djelatne supstance pesticida) u uzorku ostaje usklađena sve dok svaka pojedinačna razina ostatka ne prelazi individualni MRL (najviša dopuštena količina ostataka pesticida) koji je postavljen za svaku aktivnu supstancu.
Potrebne aktivnosti
Takođe, s obzirom na povećanje korištenja pesticida, i kontrole će biti strože. Posebno što ova zemlja ide putem Europske unije, a tu se itekako znaju zakoni.
I u predloženim zaključcima stoji da se zadužuje Agencija za sigurnost hrane BiH da kontinuirano u okviru svojih nadležnosti, u saradnji sa nadležnim tijelima BiH, entiteta i Distrikta Brčko BiH provodi sve potrebne aktivnosti u vezi sa planiranjem, pripremom i provođenjem programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla i u idućem razdoblju, što pokazuje jasan stav kako je vrijeme da se BiH izbori sa pošasti zvanom “prekomjerno korištenje pesticida”.
Na kraju krajeva, kada se pesticidi koriste, potrebno je razmišljati o tome što osoba čini sebi, a onda što čini i drugima čiji životi mogu biti ugroženi jer je netko ozbiljno pretjerao samo da plasira proizvod na tržište.
Kako stvari stoje, kontrole proizvoda u budućnosti će biti puno ozbiljnije, ako ništa zbog EU smjernica, piše Večernji list BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu