U ovu skandinavsku zemlju nedavno je stiglo 500 kilograma meda, a u Agrarnom fondu najavljuju i nove količine koje će preći granice BiH.
Direktor Veselin Dutina kaže da su prvi iz BiH uspjeli da izvezu med na ovo zahtjevno evropsko tržište.
– U proteklom periodu tražili smo nova tržišta za naše poljoprivredne proizvode. Pored toga što smo obezbijedili organizovan plasman proizvoda na tržište BiH kroz otvaranje prodajnih objekata “Hercegovačke kuće”, našim pčelarima smo omogućili i plasman meda u Švedsku. Prvi kontigent prošao je sve potrebne analize, a obimna i složena dokumentacija je malo usporila izvoz – objašnjava on.
Dutina očekuje da će u Švedsku krenuti i nove količine meda, a, možda i još nekih hercegovačkih proizvoda.
Veća potražnja, manja ponuda
Pandemija virusa korona povećala je potražnju za hercegovačkim medom, kao proizvodom koji jača imunitet organizma, a u narodu se smatra da liječi svaku boljku. Dok potražnja raste, ponuda se smanjuje, pošto je za pčelare 2020. bila najlošija godina u protekle skoro dvije decenije.
Pčelari kažu da na području Trebinja cijele godine nije medilo, a da ni jesenja paša, u koju su polagali nadu da bi mogla spasti godinu, nije bila ni približna očekivanjima. Najlošije su prošli oni koji ne sele pčelinja društva u više dijelove regije.
Na slabo medobranje na početku sezone uticalo je kratko cvjetanje zanovijeti, a onda je uslijedila suša. Jesenje kiše su kasno došle, pa ni vrijesak nije bio izdašan.
– Pčelari koji su ostavili društva na području Trebinja loše su prošli, a oni koji su selili pčelinja društva u više dijelove regije u julu su uhvatili nešto livadske paše – objašnjava Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara „Leotar“.
Navodi da su pčelari još u avgustu počeli razmišljati kako zazimiti i očuvati zdravima pčelinja društva za narednu medonosnu sezonu, za koju se nadaju da će biti mnogo bolja od ovogodišnje.
Patvoreni med
Veća potražnja, a manja ponuda povećali su šanse za prodaju patvorenog meda, koji u sebi sadrži i kancerogene sastojke.
– Mislim da će patvoreni med ovaj put doživjeti ekspanziju, jer je na tržištu prirodnog meda ove godine malo. Zato sam siguran da će oni koji žele brzu zaradu iskoristiti ovu priliku – ističe Ninković.
On je pozvao sve nadležne organe da pooštre mjere kontrole kvaliteta meda.
– Patvoreni med je jako teško razlikovati od prirodnog. Zato preporučujemo kupcima da med kupuju od poznatih proizvođača – kaže Ninković.
Da ove sezone nije medilo u trebinjskom kraju potvrđuju i pčelari koji košnice imaju na višim nadmorskim visinama.
– Godina je slabo krenula, a onda je proljetos nekoliko dana bilo visokih temperatura i prašine u vazduhu, pa pčele nisu unosile nektar, jer pčela ne voli prljavo. Ljetnje suše, kasne jesenje kiše… sve je to uticalo. Ne selim pčele u druge krajeve, pa se nemam čime pohvaliti ove sezone – kaže pčelar iz sela Ljubomir.
U „Hercegovačkoj kući“ u Trebinju navode da je potražnja za medom porasla u posljednje vrijeme, ali da je određeni broj proizvođača privremeno otkazao isporuku, jer nemaju dovoljne količine da bi ga prodavali.
U ovoj prodavnici tradicionalnih hercegovačkih proizvoda kažu da Trebinjci med kupuju, uglavnom, direktno od pčelara, a za turiste to je obavezan proizvod koji nose iz Trebinja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu