Kultura

Skulpture Bojana Mikulića zamijenile hrpe smeća: „Lečenje prostora“ zagađenog sitnim deponijama

Povodom obilježavanja Dana Banjaluke 22. aprila, kao i Dana planete Zemlje, na mjestima nekadašnjih deponija počelo je postavljanje skulptura banjalučkog vajara Bojana Mikulića.

Skulpture Bojana Mikulića zamijenile hrpe smeća: „Lečenje prostora“ zagađenog sitnim deponijama
FOTO: GRUPA GRAĐANA „LIJEČENJE PROSTORA“

Skulpture će biti postavljene u sklopu pilot projekta pod nazivom „Lečenje prostora“, koji je podržala Fondacija Fridrih Ebert. Ovaj ekološki projekat ima za cilj da kroz umjetnost ukaže na štetnost nepropisnog odlaganja smeća i stvaranja deponija.

– Projekat sam napisao i ponudio nekim organizacijama, dok je Fridrih Ebert Fondacija iz Nemačke prihvatila je da ga finansira. Projekat je urađen bez domaćih sredstava. Skulpture koje sam ovom prilikom napravio simbolišu rast, klijanje, prvobitni razvoj. Po svojoj strukturi ove skulpture se odlično uklapaju u bilo kakvu vegetaciju – rekao je Bojan Mikulić.

Kako objašnjava, osnovni cilj ovog projekta je da se dokaže da će ljudi u manjoj mjeri odlagati smeće na mjesta na kojima se postavi neko umjetničko djelo, što će dati za rezultat širenje svijesti građana o očuvanju životne sredine.

FOTO: BOJAN MIKULIĆ
FOTO: BOJAN MIKULIĆ

– Riječ je o umjetničkoj metodi ekološkog djelovanja na prostor „litopunktura“, kojom se postavljaju skulpture od kamena u neuralgične tačke u prostoru, mijenjajući tako energiju tog prostora – navedeno je u projektu.

Skulpture su rađene od bijelog mermera, mermernog brašna i bijelog cementa. Kako Mikulić objašnjava, priprema skulpture je malo zahtjevnija, dok sama izrada ne traje dugo. One nastaju u par sekundi u izlivanju u platno. Na skaju se prave crteži, taj skaj se prošiva, prave se džepovi i u šupljine se ulijeva materijal.

– Dosta pješačim i vozim bicikl i sve više primijetim u prirodi te sitne deponije i užasno zagađenje. Grad je stvarno po svim selima postavio kontejnere, ali ljudi iz navike, neznanja ili namjerno prave deponije koje ustvari njima smetaju. Idu do svoje vikendice ili kuće i ne smeta im da prolaze pored deponije. Slatina je primjer jednog predivnog mjesta gdje se na putu do nje vidi mnogo gomilica smeća. Strancima koji dolaze turistički to je znak da ne dolaze na neko dobro mjesto – naglasio je Mikulić.

FOTO: BOJAN MIKULIĆ
FOTO: BOJAN MIKULIĆ

On je primijetio da se to promijenilo na putu poslije Trapista.

– Više nema deponije već sada stoji skulptura sa edukativnim sadržajem, a iza te skulpture je fantastična pozadina, odnosno priroda i šuma. Ja sam ubijeđen da ljudi više na to mjesto, bar ne na to gdje se nalazi skulptura, neće bacati smeće. Trudim se da vjerujem da je to rađeno iz neznanja. Kada vide da je mjesto sređeno, kultivisano, neće pored skulpture bacati smeće – rekao je on.

S obzirom da je projekat dug i da je ideja novija na ovim prostorima, cilj im je pratiti kako će ljudi prihvatiti skulpture.

– Pošto je to duži projekat želimo da ga pratimo tri godine pa ćemo da vidimo kakve će biti reakcije. Da li će ljudi prestati da bacaju smeće i da li će to na njih imati pozitivan efekat ili će to u njima izazvati neku averziju pa će demolirati skulpturu. Plan nam je da napravimo kratku studiju da vidimo koliko je to zapravo od koristi – dodao je Mikulić.

Nove skulpture u planu

– U srijedu planiramo postaviti skulpturu u ulicu Ivana Gorana Kovačića, zatim u Česmu kod jedne autobuske stanice na rubu šume gdje se nalazi gomila smeća. Nakon toga planiramo postaviti još četiri i mislim da će biti na području Banjaluke i Ribnika. Najmanji nam je problem izraditi skulpture i postament, više vremena oduzmu dozvole, iako nam iz Grada maksimalno izlaze u susret – rekao je Bojan Mikulić. Postamenti za skulpture postavljeni su u naseljima Lazarevo i u Vrbanja, a planirano je postavljanje na još dvije lokacije u okolini grada, rekli su iz Odjeljenja za kulturu, turizam i socijalnu politiku.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu