Sve ovo možete naći na Romaniji, ali Romaniju nećete naći u prospektima top turističkih destinacija.
Mada imaju čime da se ponose i šta da pokažu, ponositi Romanijci se tek bore za svoje mjesto na turističkoj mapi istočne Republike Srpske i BiH.
Opština Sokolac, administrativno sjedište ovog bajkovitog kraja, nalazi se na samo četrdesetak kilometara od Sarajeva. Ipak, malo je putnika, koji se iz Zvornika ili Beograda zapute ka glavnom gradu BiH, pa zastanu na Romaniji.
Za Jahorinu su svi čuli, za Romaniju samo rijetki.
– Šteta što nam ne dolazi više turista, jer ovdje se ima se šta vidjeti i doživjeti, a bogami ima se šta i pojesti. Nema nigde tako dobre jagnjetine i kajmaka, kao na Romaniji – kaže za Srpskainfo Bratislav Bato Perić, jedan od osnivača Aero kluba „Soko“.
Dok su za slasne đakonije „zadužene“ vrijedne romanijske domaćice i iskusni ugostitelji, Bato i njegova mala družina uvijek su spremni da pokažu šta se to u Sokocu i na Romaniji ima vidjeti. I to iz vazduha.
Letenje motornim zmajem iznad grada, Glasinačkog polja, nekropole stećaka na Crkvini… doživljaj je koji se ne zaboravlja.
Kad je vjetar povoljan, a putnici hrabri, poleti se čak do Crvenih stijena. A Crvene stijene su, za sada, najprepoznatljivija atrakcija na Romaniji.
Zahvaljujući entuzijazmu ovdašnjih planinara, na ovoj litici je prošle godine postavljena „ferata“, osigurana penjačka staza, sa čeličnim nogostupima, pod imenom Sokolov put.
Oni koji imaju hrabrosti da se Sokolov put penju 350 metara, stići će na vidikovac, sa kojeg puca nevjerovatan pogled na Jahorinu, Ravnu planinu, Trebević…
Posebna atrakcija i poseban izazov je viseći most, koji spaja dvije stijene.
Miroslav Divčić iz Planinarskog društva „Glasinac“, svaki slobodan trenutak provodi na ovoj lokaciji. Ekipa Srpskainfo zatekla ga je ispred plninarskog doma „Crvene stijene“, koji je ove jeseni bio pravo gradilište.
– Posao još nije gotov, ali nadamo se da ćemo do kraja godine opremiti ovaj dom, koji će imati 30 ležajeva za turiste – planinare, a uz dom gostima će na raspolaganju biti i bungalovi – kaže Miroslav.
Ponosan je što je ovaj dom „jedan kroz jedan“ vlasništvo Planinarskog društva i što zadovoljavaju sve stroge standarde međunarodnog programa „Via Dinarika“. Jer, Sokolac je jedan od 12 opština u BiH, koje su se našle na ovoj prestižnoj ekološko – turističkoj ruti.
– Od prošle jeseni, kada smo otvorili “feratu”, posjeta je veća nego što smo se nadali, ali da bismo zadržali stare i privukli nove goste moramo upotpuniti ponudu – kaže Miroslav.
S ciljem da na planinu privuku i porodice sa djecom, poduhvatili su se još jednog posla: privode kraju opremanje advent parka za djecu, sa dječjim zip lajnom.
Teško je zamisliti djetence od pet šest godina, kako klizi sajlom između dvije stijene, ali planinari kažu da nema razloga za strah i brigu: sve je sto posto sigurno i prilagođeno mališanima.
Planinari iz PD „Glasinac“ trude se da turistima obezbijede sve što im je, na planini, potrebno: imaju obučene vodiče, iznajmljuju planinarsku opremu, planiraju postavljanje još jedne „ferate“.
Cilj im je da goste, koji sada na Romaniju samo svraćaju, „nagovore“ da ostanu ovdje bar dva tri dana.
A to oni ne mogu sami. Za takvu rabotu potreban je udruženi poduhvat.
Ima ponude, nije da nema, ali sve je, nekako, rasuto.
– Imamo odlične staze za brdski biciklizam, dobre uslove za vožnju kvadovima, imamo i kajakaše i jedan manjež sa konjima za jahanje. Ali, sve bi to trebalo spakovati u jedan paket, pa da turista zna da će, kada dođe, jedan dan na uspon feratom, drugi na let motornim zmajem, a treći dan na jahanje ili bicikliranje – kaže Miroslav Divčić.
Dodaje da turistima „nikad ne smije biti dosadno“, ali i da moraju unaprijed znati šta da očekuju. I da turisti moraju imati i smeštaj. I da im treba, na odgovarajući način, ponuditi i ukusu domaću hranu.
Mnoge bi seoske porodice, kaže, mogle živjeti od turizma, ili bar dobro ojačati kućni budžet, kada bi u svojim domaćinstvima uredile gostinske sobe za smještaj turista.
Kada govori o turizmu i o planini, Miroslav djeluje kao pravi profesionalac, mada mu je ovo usputno zanimanje, takoreći hobi.
Zaposlen je u Sportskoj dvorani u Sokocu, bavi se i politikom i to dosta uspješno. Ranije je bio potpredsjednik Skupštine Grada Istočno Sarajevo. Dobro mu je to, veli, došlo, da politički uticaj iskoristi za pomociju planinarstva i turizma.
– Najsretniji bih bio kad bi mi radno mjesto bilo ovdje, u planinarskom domu – kaže Miroslav.
A Aleksandar Mačar i Mladen Borovčanin su najsretniji kada sjednu u kajak i zaplove rječicom Biošticom, ili kada se se u selu Baltići druže sa svojim konjima.
I oni su entuzijasti. Jahanje i kajakaštvo su im hobiji. Tek ovog ljeta su svoje usluge, i na vodi i u manježu, ponudili turistima.
– Iskreno, bili smo začuđeni koliko je ljudi došlo. Tokom sezone smo imali svakog dana bar po dvije kajak ture. Dolazili su nam i Česi i Poljaci iz EUFOR baze u Sarajevu. Pročulo se, iako nismo imali skoro nikavu reklamu – kaže Aleksandar.
Iz opštinske uprave Sokolac poručuju da će se, već iduće sezone, pobrinuti za promociju turističke ponude i podržati proširenje smještajnih kapaciteta i jačanje porodičnih gazdinstava, koja imaju potencijala za seoski turizam.
Valjda će održati obećanje.
Bjelica: Računamo na fondove EU
Milovan Bjelica, načelnik opštine Sokolac, kaže da je turizam, uz poljoprivredu i drvoprerađivačku industriju, jedan od tri stuba razvoja ove loklane zajednice.
– Do sada se niko nije ozbiljno bavio razvojem turizma u ovom kraju, ali mi smo odlučili da to promijenimo. Imamo Strategiju rzavoja opštine do 2030. godine, u sklopu koje turizam zauzima značajno mjesto – kaže Bjelica.
Dodaje da Sokočani računaju na podršku fondova EU, jer je Brisel spreman da investira u razvoj održivog turizma.
Medo, vuk i soko od drveta
Agilni planinar i lokalni političar Miroslav Divčić u slobodno vrijeme se bavi nesvakidašnjim hobijem: izradom skulptura od drveta.
Modeli za njegove skulpture su životinje, po kojima je poznat romanijski kraj.
Uz pomoć motorne testere i stolarskog alata, Miroslav je u drvetu isklesao ovcu, vuka, zeca, orla…
Ipak, njegova najpoznatija skulptura je drveni medo sa mečetom, koji se usidrio ispred Planinarskog doma „Crvene stijene“ i njegov je zaštitni znak.
Djeca koja posećuju Crvene stijene ne plaše se ovog mede, naprotiv, rado se s njim slikaju za uspomenu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu