Time će se Berlin priključiti Londonu, Istanbulu i Bukureštu, koji su posljednjih meseci već pojačale svoje prisustvo. Pitanje je kakvu to poruku šalje ovaj potez Berlina, naročito ako se ima u vidu da je najmoćnija zemlja Evropske unije?
Najava Berlina o dodatnim vojnicima Kfora došla je nakon još većeg udaljavanja Prištine i Beograda, i to zbog odluke o ukidanju dinara na Kosovu i upada kosovske policije u tri opštine.
Igor Novaković, politikolog, za “Blic” kaže da je ova riješenost Njemačke usko povezana sa željom da se izbjegnu novi sukobi.
– Postoji percepcija da najnoviji potezi Prištine, prije svega u srpskim enklavama – dodaju ulje na vatru, da citiram njemačkog ambasadora na Kosovu od prije par dana, i potencijalno mogu da uzrokuju novi sukob. Pojačavanje smo imali u kontinuitetu od majskih nemira na sjeveru, tako da je to u neku ruku i logično – kaže Novaković.
Održavanje prestiža
Komentarišući najavu njemačkog ministra odbrane, Stefan Radojković, istoričar, ocijenio je da je posebno bitno održati prestiž Kfora i NATO tokom ove godine u regionu.
Kaže da je to važno s obzirom na situaciju u Ukrajini i na Bliskom istoku, gdje se pokazuje da sam NATO ili pak neke njegove članice ipak imaju ograničene resurse i sposobnost projektovanja svoje moći.
– S obzirom na incident u Banjskoj, Kfor tj. pojedine članice NATO poput Turske, a sada i Nemačke šalju dodatne trupe, što bi trebalo da signalizira kako Srbiji tako i Prištini da je Kfor još uvek relevantan faktor u regionu. Isto tako, najava o slanju dodatnih trupa, koje se nisu pokazale naročito efikasnim u Prizrenskoj regiji nakon juna 1999. i tokom marta 2004. godine uzgred, trebala je da učini posetu ministra Pistorijusa važnom i sa određenom težinom – ocenjuje on.
Njemačka će poslati 150 vojnika, a već ih je na Kosovu 71, i tu tome nisu usamljeni. Prije njih je Velika Britanija najavila slanje još 200 vojnika, što znači da će formacija imati ukupno 600 Britanaca.
I Rumunija je poslala dodatne trupe poslije incidenata u Banjskoj, kada je 24. septembra došlo do sukoba naoružane i uniformisane grupe sa Kosovskom policijom, u kojem je ubijen jedan službenik, a potom i trojica Srba. Nakon ove dopune, u rumunski kontigent vojnika u okviru Kfora broji ukupno 210 vojnika.
Pozicioniranje Berlina
Prethodno, nakon majskih sukoba, nakon nasilnog upada specijalnih jedinica Kosovske policije u zgrade tri opštine na sjeveru, opštinske zgrade u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku, kako bi sproveli nove albanske gradonačelnike i sukoba Srba koji su protestovali sa pripadnicima Kfora, na Kosovo je tada stiglo 500 pripadnika 65. mehanizovane pješadijske brigade Turske. Ovi vojnici boravili su na Sjeveru, a napustili su Kosovo septembra mjeseca nakon, kako je saopšteno iz Kfora, uspješno sprovedene misije.
Ognjen Gogić, politikolog specijalizovan za oblasti rješavanja sukoba i izgradnje mira, za “Blic” kaže da odluka ima veze i sa pozicioniranjem Berlina kako u NATO, tako i u regionu.
– Odluka Njemačke može da ima veze sa njenim namjerama da osnaži svoj značaj u okviru NATO, jer je ona generalno povećala broj vojnika koje stavlja na raspolaganje misijama. S druge strane, to može da odražava njenu zainteresovanost da ima uticaj na Kosovu i ovom regionu. U svakom slučaju, odluku o povećanju vojnika na Kosovu donosi se na nivou NATO, a pojedinačne članice odlučuju da tome doprinesu u skladu sa svojim interesima i mogućnostima – ocjenjuje Gogić.
NATO vodi mirovnu operaciju na Kosovu prema Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Kfor broji više 4.687 vojnika, što je skoro 1.000 više nego prošle godine.
Najveći broj vojnika je iz Italije – 869, Sjedinjenih Američkih Država – 593, Mađarske – 433 i Turske – 369.
Njemačka obavijestila NATO
Boris Pristorijus, ministar odbrane Savezne Republike Njemačke je u eksluzivnom intervjuu za “Blic” rekao da je zabrinut što je situacija na Zapadnom Balkanu posljednjih mjeseci u više navrata bila obilježena tenzijama.
– Obavijestili smo NATO da smo spremni da povećamo naš angažman kako bismo mogli fleksibilno da reagujemo na zaoštravanja situacije poput onog 24. septembra. Ostajem pri svojoj riječi. Od aprila ove godine ćemo poslati dodatne snage veličine čete i neophodne snage za podršku na Kosovo. Time značajno povećavamo naš kontingent sa trenutno oko 70 vojnika na oko 250. Istovremeno, važno je naglasiti da vojska može da doprinese rješenju, ali ga sama ne može postići. Mora da uspijemo u tome da stabilizujemo situaciju dugoročno kroz pristup integrisane bezbjednosti. To takođe jasno ističem u svojim razgovorima tokom ovog putovanja – kazao je njemački ministar odbrane.
Mađari i Italijani
U ranijim izjavama za “Blic”, Vlade Radulović, vojni analitičar, ocijnio je da se u prethodnom periodu pokazalo koji vojnici Kfora su naklonjeniji Srbima.
– Zbog dobrih odnosa Srbije i Mađarske, mađarski kontigent Kfora bio nam je značajan posljednjih godina. Takođe, italijanski vojnici su se dobro pokazali prema nama jer su, pre svega, čuvali naše manastire i objekte kulturne baštine – ocjenjuje Radulović.
S druge strane, postoje predrasude o pripadnicima Kfora iz pojedinih zemalja.
– Prije svega, imamo negativno mišljenje o Nijemcima i Turcima koji su u prethodnom periodu naoružavali kosovske pripadnike bezbjednosti. Takođe, Turci su jednu kasarnu nazvali “Sultan Murat”, što mnogi Srbi tumače kao simboličnu poruku da su na strani Albanaca – dodaje Radulović.
Ko je sve poslao dodatne trupe na Kosovo:
Turska – 500 vojnika
Velika Britanija – 200 vojnika
Rumunija – 130 vojnika.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu