Svi znamo da je obrazovanje ljudsko pravo, javno dobro i javna odgovornost. A kada je riječ o kvalitetu i ulaganju u obrazovanje Skandinavske zemlje se često ističu kao primjer. Zbog toga mnogi i tvrde da cijeli svijet treba da se ugleda na njih.
Skandnavski metod vaspitanja je ponosan na svoje izvrsne školske sisteme, posebno Danska, Švedska i Finska – i to s pravom. Njihov holistički pristup učenju stvorio je studente koji ne samo da postižu akademski uspjeh, već su, što je važnije, zdraviji i sigurniji.
Izdvajamo vam pet koncepata po kojem se Skandinavci razlikuju od ostataka svijeta:
Igra je važna
Njihove škole razumiju vrijednost igre. Školarci u Finskoj troše samo nekoliko sati nedjeljno na domaće zadatke – veći dio dana provode igrajući se. Osim toga, nakon svakih 45 minuta predavanja, djeca provode 15 minuta igrajući se na otvorenom – tako im zakon nalaže.
U Danskoj su šumski vrtići dobro prihvaćen pojam među predškolcima. Šumski vrtići doslovno su smešteni tačno usred prirode. Podstiču decu da koriste svoje okruženje kao početnu tačku za učenje.
Ne podstiče se takmičarski duh
Studenti se ne takmiče jedni sa drugima.
Naime, kažu da je jednakost najvažnija riječ u finskom obrazovanju, a prema tome učenici nisu rangirani, niti se škole međusobno takmiče. Svi nastavnici imaju istu univerzitetsku podlogu, tako da svako dijete dobije istu vrstu kvalitetnog obrazovanja u koju god školu da ide.
Učenici imaju istog učitelja
U Finskoj nije rijetkost da učenik ima istog učitelja nekoliko godina, što omogućava učitelju da kreira program prilagođen programu djeteta i nadgleda njegov napredak, piše Žena Blic.
Skandinavska djeca se ne žure u školu
Finska djeca ne moraju da idu u školu do navršene sedme godine života, a u njihovom sistemu postoji samo devet godina, sve do 16. godine života.
Osim toga škola im počinje kasnije u danu – oko devet sati – što je sve dio uklanjanja nepotrebnog stresa u svakodnevnom životu dhece i stvaranja opuštene atmosfere.
Uče o rodnoj ravnopravnosti od djetinjstva
U jednoj predškolskoj ustanovi u Švedskoj dhecu se uči da se međusobno nazivaju “prijatelj” – rodno neutralni izraz – umhesto “on” ili “ona”.
Institucija vjeruje da time sprečavaju djecu da upadaju u rodne stereotipe i omogućuje im da se izraze i postanu ono što žele da budu, prenosi Tajm.
Njihov trud ide čak i do zabrane knjiga bajki poput Pepeljuge i Snežane za koje se smatra da kategorizuju žene u stereotipe.
Iako se mnogi dive tim zemljama zbog njihovih inovacija, neke ideje se ipak čine ekstremnim. Jedno je sigurno, svi bismo mogli nešto naučiti od njih u postizanju ravnoteže između školskog i životnog odnosa za dobrobit narednih generacija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu