Na pragu je i proljećna sjetva, ali nedovoljno vlage u zemljištu brine ratare. Potrebne su obilnije padavine, kako za razvoj ozimih usjeva, tako i za kvalitetnu pripremu zemljišta i sjetvu strnih žita.
Ozimi usjevi nisu pretrpili štete od golomrazice i u dobrom su stanju, ali se moraju prihraniti. Prihrana pšenice obavlja se u dvije ili tri faze.
Prva prihrana se radi kada dnevna temperatura dostigne 10 stepeni i kada dolazi do povećanja bokora i brzog porasta nadzemne mase. To je obično faza u kojoj usjev ima tri-četiri razvijena lista. Vrlo je bitno da se sa ovim poslom ne kasni, jer pospješuje formiranje primarnih i sekundarnih izboja u bokoru iz kojih će se razviti vlati koje nose klas.
Semberski ratar Boško Radić ovaj posao već je završio. Pšenicom je jesenas zasijao 480 dunuma.
– Izabrao sam ureu za prvu prihranu i to obavio početkom februara, a drugu prihranu smo obavili KAN-om, jer sadrži oblik azota koji biljka može najbrže i najbolje da iskoristi. I prva i druga prihrana utiču na visinu prinosa.Treća se obavlja početkom klasanja, a njena uloga je povećanje hektolitarske mase zrna – kaže Radić.
Kukuruza najviše
U Semberiji će ovog proljeća biti zasijano 32.500 hektara. Kao i ranijih godina, kukuruz će zauzimati najviše površine – 26.000 hektara.
I Radić ovih dana intenzivno priprema zemljište za proljećnu sjetvu. Kukuruzom će zasijati 25 hektara.
– Nadamo se da će biti obilnijih padavina, jer je evidentno da nedostaje vlage u zemljištu. Uprkos teškoćama, sjetva se mora obaviti. Što posijemo, to ćemo i požnjeti – kaže ovaj poljoprivrednik.
Poljoprivredne apoteke su dobro snabdjevene repromaterijalom. Cijene pojedinih sjemena, đubriva i dizel goriva više su u odnosu na prošlu godinu. Iako će sjetva biti skuplja, kažu poljoprivrednici, sve planirane oranice biće zasijane.
Petar Dragojlović iz Amajlija svake godine sije kukuruzom 150 dunuma. Površine pod ovom kulturom neće smanjivati ni ove godine.
– Sve sam obezbijedio, sjemena, đubrivo, hemiju. Naše je da na vrijeme obavimo posao i da se nadamo da će godina bili rodna i blagorodna – kaže domaćin.
Agronom Stanko Tadić kaže da je najveće interesovanje ratara za fao grupe 300 i 400, koje su se pokazale najrodnije i najkvalitetnije za ovo područje.
Repromaterijal
Semberski povrtari, kooperanti Poljoprivredne zadruge „Povrtlarstvo”, ovih dana preuzimaju repromaterijal koji subvencioniše IFAD sa 40 odsto i grad Bijeljina sa 10 odsto od ukupne vrijednosti, a preostalih 50 odsto plaćaju povrtari.
Ukupno 67 kooperanata ove zadruge imaće na raspolaganju pakete repromaterijala vrijednosti do 4.000 KM. Paketi, prilagođeni za tri programa proizvodnje – paprika, paradajz i kupus, sadrže različita mineralna đubriva, sjemena, sredstva za zaštitu bilja, folije i druge repromaterijale neophodne u povrtarstvu, a sve jeftinije za 50 odsto od tržišne cijene.
Skuplji repromaterijal neće ugroziti obim i kvalitet proljećne sjetve. Uzimajući u obzir značaj poljoprivredne proizvodnje u resornom odjeljenju Grada i Agrarnom fondu u Bijeljini planiraju nove mjere za unapređenje agrara i veća izdvajanja u agrarni budžet.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu