Tim povodom danas u 19 časova u Kulturnom centru Gradiška biće održano predavanje pod nazivom “Razmišljanje o Čubrilovićima, svjedočanstva hrabrosti i rodoljublja”.
Predavači su profesor Borivoje Milošević i magistar Bojan Vujčić.
– Veljko kao i cijela njegova porodica, zadužili su nas svojim nacioanlnim radom i djelovanjem, koje se ogledalo na kulturnom i prosvjetnom nivou. Gradiška njeguje kulturu sjećanja na Veljka Čubrilovića, njegove sestre i braću. Pored ostalog, izgradili smo Trg Veljka Čubrilovića i snimili filma „Učitelj u lancima“ koji govori o njegovoj ličnosti – izjavio je Bojan Vujčić.
Veljko Čubrilović je rođen 6. juna 1886. godine, u Gradiški.
Nakon završetka osnovne škole u rodnom mjestu i gimnazije u Novom Sadu, otišao je u Sombor na Pravoslavnu srpsku učiteljsku školu, koju je završio 1905. godine.
Nakon diplomiranja u Somboru, postavljen je za učitelja u Srpskoj osnovnoj školu u Tuzli. Sljedeće godine upoznao je suprugu Jovanku koja je na njen lični zahtjev odmah dobila premještaj iz Bijeljine u Tuzlu.
Bračni par Čubrilović 1910. godine preselio je u Priboj ispod planine Majevice, gdje je Veljko zajedno sa suprugom Jovankom bio učitelj, organizator mnogih akcija i narodnih sletova, zbog čega je stekao veliki ugled u ovoj sredini.
U Priboju je rođena i njegova kćerka Nada.
U Priboju Veljko je osnovao Sportsko društvo “Soko”, “Pobratimstvo“, “Narodnu čitaonicu” i Pododbor “Prosvjete”. Na drugi dan Duhova 1910. godine, organizovao je do tada neviđeni Sokolski slet na kome su učestvovali sportisti iz Tuzle, Brčkog, Bijeljine, Zvornika, Priboja i drugih majevičkih sela.
Veljko potiče iz najpoznatije gradiške porodice koja je početkom prošlog vijeka iznedrila ljekare, istoričare, revolucionare, pisce, prosvjetare… Oni su bitno uticali na točak istorije u tadašnjoj BiH pod austrougraskom okupacijom. Na mermernoj ploči stare škole u Priboju, piše da je Čubrilović ovdje radio kao narodni učitelj od 1910. do 1914. godine.
Kao pripadnik “Narodne odbrane”, Veljko Čubrilović je bio veza između članova „Mlade Bosne“ i Srbije. Oružje za izvršenje atentata su Gavrilo Princip i Trifko Grabež prebacili iz Srbije do Tuzle i dalje, put Sarajeva, uz Veljkovu pomoć i posredovanje.
U tome su učestvovali njegovi prijatelji Mitar i Neđe Kerovića i Cvijan Stjepanovića iz Priboja.
Veljko Čubrilović je uhapšen u Priboju, 8. jula 1914. godine, i preko Zvornika i Tuzle odveden u Sarajevo. U sarajevskom zatvoru proveo je osam mjeseci, gdje je saslušavan, isleđivan i na kraju osuđen na smrtnu kaznu, vješanjem.
Noć pred smrt, Veljko je svojoj porodici napisao pismo. Original je spaljen po naredbi suda, ali tamničar se sažalio i prepisao pismo.
Smrtna kazna izvršena jeu rano jutro, oko sedam sati, 3. februara 1915. godine. Čubrilović jeobješen zajedno sa Miškom Jovanovićem i Danilom Ilićem. Najmlađi učesnik Sarajevskog atentata bio je Veljkov brat Vaso, osuđen na dugogodišnju robiju.
Izdržao je sve muke i patnje austrijskih kazamata. Tako su se braća Veljko i Vaso Čubrilović iz Gradiške, upisali u vječnu listu revolucionara i boraca za srpsko nacionalno biće i za slobodu.
Pismo pred pogubljenje
Noć pred smrt, Veljko je porodici napisao pismo. Original je spaljen po naredbi suda, ali tamničar ga je prepisao. O tome je za Srpskainfo govorila Vera Vujčić, Veljko unuka.
– Kada primiš ovo pismo, moj duh lebdjeće nad Tobom i našim čedom, milom Nadom. Tvoj Veljko ostaviće ovu “dolinu suza”, a ništa nema da ostavi tebi, mila moja, i našem djetetu, nego svoju neizmjernu ljubav prema nama. Dušo, poslednja moja misao biće upućena vama, mojim najmilijima. Ne tuguj mnogo, ne žalosti se. Tako je moralo biti…Kada naša Nada odraste i mogne razumjeti, ispričaj joj sve o njenom ocu. Držim da će me razumjeti i oprostiti što je osirotila. Da, ja tražim i molim njen oproštaj, jer nisam prema njoj izvršio roditeljsku dužnost… Neizmjerno vas voli i ljubi vaš tata. Neka vas Gospod blagoslovi. Molite se njemu, da mu bude milostiv -napisao je Veljko.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu