Ovaj poznati banjalučki umjetnik uporedo piše po nekoliko knjiga proze ili poezije, za odrasle ili za djecu. Ponekad, kaže on, piše istovremeno po dvije ili tri zbirke pjesama, pa se zato i među koricama „Plaveti“ nalaze pjesme koje su nastajale pet, šest godina.
Kada je zbirka bila završena, uočio sam da riječ „plavet“ protkiva mnoge pjesme, pa se nekako sama nametnula kao naslov. Plavet je za mene simbol beskrajne nebeske vedrine, nečeg nadahnjujućeg a nedostižnog, pa mu zato težimo cijelim bićem. Zbirka je u rukopisu dobila nagradu ustanovljenu u znak sjećanja na Gordanu Todorović, pjesnikinju iz grupe naših prvih neosimbolista koju je predvodio Branko Miljković. Ona je kratko živjela, ali je srpskoj književnosti ostavila snažno pjesničko djelo, puno neke pulsirajuće, životodajne plaveti – priča Pavlović.
Pjesnik, prema njegovim riječima, uglavnom ispisuje sebe, svoja osjećanja, svoj život ispunjen ljepotom i patnjama.
– U pjesnikovom poimanju svijeta sadržana su, na neki volšeban način, i iskustva njegovih savremenika i predaka. Iskazujući sebe i vlastiti odnos prema svijetu, pjesnici lirskim sredstvima uokviruju i slikaju suštastvo bitisanja jedinke i čovječanstva. Stihotvorac je, kao i filozof, zapitan pred tajanstvima trajanja i trenutkom koji mu je dat. Mislim da je pjesničko poslanje u tome da postavlja suštinska pitanja egzistencije i da njima podstiče i čitaoca da zajedno tragaju za odgovorima koji nisu i ne moraju biti univerzalni nego više „po mjeri“ pojedinca – navodi Pavlović.
Zbirku „Plavet“, dodaje on, otvara pjesma „Treptaj“ koja motivski predstavlja „taj kratki trenutak koji nam je dat u neprekidnom trajanju vaseljene“.
– On je jedini koji nam pripada i koji moramo na najbolji način iskoristiti. Zatim, poniranje u dubine i tajanstva sopstvenog bića simboliše zapravo put do sebe. Ne treba zaboraviti da danas brzim sredstvima prevoza za kratko vrijeme premrežavamo cijelu planetu, a da nam gotovo sav život protekne u traženju puta do samog sebe. Pri tome treba prepoznati draž traganja i prema njoj otvoriti sva svoja čula – smatra Pavlović.
Kada je nedavno u Beogradu predstavljan njegov književni portret, iz zbirke „Plavet“ čitao je pjesme „Treptaj“, „Dug put“ i „Mali narod“.
– Neki čitaoci posebno ukazuju na pjesme „Ni jedne slobodne grančice“, „Nesanica“, „U noći nesanice“, „Tpola u herbarijumu“. Dodaju li se tome mini ciklusi „Mali kameni lapidarijum“, „Ptica i čovjek“ i „Oči“, biće to na neki način kolaž koji i u tematskom i u motivskom pogledu karakteriše ovu zbirku – kaže Pavlović.
Književnici i pjesnici kroz djela bilježe dobre i loše događaje vremena u kojem žive. U romanu „Nebeske kosturnice“ Pavlović je prikazao sudbinu i stradanja jedne krajiške porodice tokom vijeka koji obuhvata Prvi i Drugi svjetski rat, kao i Otadžbinski rat vođen krajem prošlog vijeka.
– Zbirka priča „Bljesak u košmaru“ prati sudbine pojedinaca u Narodnooslobodilačkom ratu. Nedavno objavljeni roman „Gromada“ slika slijepo sljeđenje vođe u socijalističkom i postsocijalističkom periodu. Roman za djecu „Tajne Kraljevog Grada“ uranja duboko u srednji vijek… Ta djela istovremeno, kao i sva druga prozna i pjesnička ostvarenja, svjedoče i o vremenu u kome živimo – rekao je Pavlović.
Njegov roman za djecu „Kako se ispričala Neispričana Bajka“, nedavno je nagrađen i „Sovicom“ na konkursu Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva RS za najbolju neobjavljenu knjigu za djecu.
Repriza oratorijuma
Do sada je na više pjesama za djecu Ranka Pavlovića komponovana muzika. Prema njegovoj poemi „Damari jasenovački“ rađen je i libreto za prvi banjalučki oratorijum. – Istaknuti kompozitor iz Beograda, Aleksandar Vujić, koji odnedavno, nažalost, nije među živima, komponovao je prvi naš oratorijum u čijem izvođenju je učestvovalo više od stotinu horskih pjevača, članova dvije filharmonije, operski pjevači, glumci. To je moćno djelo i prava je šteta što je teško okupiti toliko izvođača i češće ga reprizirati. Pošto je RTRS direktno prenosio izvođenje oratorijuma, postoji snimak i bilo bi dobro da se još koji put nađe na programu – rekao je Pavlović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu