Predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama već su najavili da od toga nema ništa, te da ministri iz Srpske u Savjetu ministara sigurno neće glasati za taj prijedlog.
U ambicioznom Helezovom planu za “modernizaciju” Oružanih snaga BiH, između ostalog, predviđena je nabavka novih oklopnih vozila, masovno punjenje arsenala municijom i minsko-eksplozivnim sredstvima, zatim nabavka novih helikoptera, informacionih tehnologija, terenskih uniformi…
Ministar finansija u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić nedavno je, komentarišući Helezovu ideju, istakao da je zahtjev budžeta Ministarstva odbrane BiH za 2024. godinu veći od kompletnog budžeta svih ostalih 75 korisnika, koji se finansiraju iz budžeta zajedničkih institucija.
“Mizerna izdvajanja”
Da li je za potrebe Ministarstva odbrane te modernizaciju Oružanih snaga BiH potrebno izdvojiti toliki novac, posebno u svjetlu aktuelne ekonomske krize, kao i činjenice da su OS BiH od svog formiranja, manje-više, imale samo protokolarnu ulogu, bile angažovane u slučaju pomoći stanovništvu prilikom elementarnih nepogoda i pojedinih mirovnih misija, pitali smo za mišljenje vojnopolitičke analitičare i stručnjake za bezbjednost.
Vojnopolitički analitičar iz Sarajeva, Đuro Kozar, smatra da su u Helezovom zahtjevu za povećanje budžeta Ministarstva odbrane “uzeti u obzir svi parametri koji su potrebni da bi Oružane snage BiH mogle da egzistiraju”.
– Za Oružane snage BiH godinama je izdvajano manje nego što je predviđeno. BiH je, inače, među državama koje najmanje izdvajaju za svoje oružane snage. Ako samo pogledamo koliko potroši Ministarstvo spoljnih poslova BiH, koje finansira sve ambasade i sve obaveze koje imamo po osnovu obaveza prema EU, izdvajanja za Oružanje snage zaista su bila mizerna – tvrdi Kozar.
Dodaje da se OS BiH finansiraju kako bi imale efikasnu odbranu, a ne da bi, kako kaže, nekoga napadale.
– Ono nešto materijalno-tehničkih sredstava što imamo, sve je donirano. SAD su nam donirale transportne helikoptere, oklopna vozila pješadije i točkaše, sredstva za deminiranje, uređaje za borbu protiv sajber kriminala. Najmanje je u modernizaciju Oružanih snaga BiH uloženo iz budžeta – ističe Kozar.
Tvrdi i da se “stvorila fama, koja uglavnom dolazi iz Republike Srpske”, da je vojska luksuz i da u nju ne treba ulagati.
– Kao argument takođe se poteže i kako ovdje već imamo snage EUFOR i NATO, zadužene za bezbjednost. Međutim, nema nijedne države bez vojske. Država bez vojske imala bi samo vojnu muziku i počasnu četu. Vojska mora imati ono osnovno što joj treba – kaže Kozar.
“Najbolja opcija – demilitarizacija”
Na našu konstataciju da bi se, hipotetički, u slučaju bilo kakvog sukoba sa Srbijom ili Hrvatskom Oružane snage BiH raspale “po šavovima”, odnosno da je teško zamislivo da bi Srbi i Hrvati ratovali protiv svojih matičnih država te da se, zbog toga, postavlja razumno pitanje zašto trošiti toliki novac na opremanje vojske, Kozar tvrdi da to nije tačno.
– Na takvu tezu nikad ne bih pristao. To je priča onih koji ne žele Oružane snage BiH. Većina jedinica je multinacionalna. Oružane snage BiH nisu zamišljene da ratuju protiv Srbije ili Hrvatske, ali da li bi naše komšije napale vojsku koja je naoružana i državu koja je spremna da se brani? Oružane snage BiH ne bi se raspale prilikom bilo čijeg napada – tvrdi Kozar.
S druge strane, stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević ocijenjuje da se i do sada novac poreskih obveznika besmisleno trošio na oružane snage koje, prema njegovim riječima, nisu ni zamišljene da se bore protiv bilo koga.
– Čak nije ni problem u Oružanim snagama BiH koje imaju određenu raspodjelu dužnosti i obaveza, posebno sada, kada je na njihovom čelu kadar iz Republike Srpske. Mnogo je veći problem to što te Oružane snage nemaju nikakvu drugu funkciju osim da budu u određenim intervencijama koje NATO pravi u nekim drugim zemljama, ili u mirovnim misijama UN. One ni do sada nisu imale neku drugu ulogu. Išli su za potrebe NATO u Avganistan, kao i neka druga mjesta gdje UN nisu imale određenu ulogu – ističe Galijašević.
On pita i zašto bi iz, kako ga naziva, skromnog i siromašnog budžeta BiH, kao i problema s kojima se BiH uopšte suočava, trebalo dodatno finansirati “pomoćnu stajaću vojsku NATO”?
Kamp NATO
– Mi smo tek kamp NATO u ovom dijelu Evrope i ništa drugo. Ako je već tako, neka to finansiraju oni koji takve Oružane snage trebaju. U slučaju unutrašnjih etničkih sukoba ili pak sukoba sa susjednim državama, takva vojska bi se odmah raspala. Ovo nisu Oružane snage koje uopšte mogu na bilo koji način voditi vojne operacije, niti je njihova doktrina takva. Oni su sposobni da budu pomoćna vojska koja obavlja inženjerijske poslove, logističke poslove, da budu prisutni kao pomoćne snage koje ne učestvuju direktno u vojnim operacijama – tvrdi Galijašević.
Što se tiče zahtijeva ministra Heleza za nabavkom novih helikoptera i modernije vojne opreme, Galijašević pita gdje bi ta sredstva moga da budu upotrebljena.
– Šta da radimo s tim? Da ih poklonimo Ukrajini? Najbolja opcija je bila demilitarizacija BiH. Čak nije ni problem da postoje neke simbolične oružane snage, koje su u funkciji mirovnih misija i koje na dobar način predstavljaju BiH. Što se tiče Heleza, on je zadnja osoba koja može na bilo koji način izgraditi kompromis oko finansiranja Oružanih snaga BiH. Sa Helezom na čelu Ministarstva odbrane izazivaju se jedino negativne emocije prema Oružanim snagama BiH – tvrdi Galijašević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu