Predstavnici gradskog Odjeljena za lokalni ekonomski razvoj i evropske integracije promovišu zanate i upoznaju roditelje učenika devetih razreda sa unapređenjem praktične nastave za devet deficitarnih zanimanja za stručne profile. Uspješni privrednici kroz lična iskustva ukazuju na prednost zanata od kojih može pristojno da se živi. Na ovaj način učenici imaju siguran posao odmah nakon završene srednje škole, a privrednici obezbjeđenu kvalifikovanu radnu snagu.
Učenici devetog razreda uskoro će morati da se opredijele za životno zanimanje. Oni koji namjeravaju da se odluče za neko trogodišnje zanimanje smatraju da je zanat siguran hljeb u rukama.
Danijel Jeftić želi da postane automehaničar jer voli automobile.
To me zanima. Nadam se da ću sa ovim zanatom lakše i brže naći posao – kaže Danijel.
I među roditeljima je sve više onih koji misle da djeca treba da upisuju zanate, pogotovo oni koji se i sami bave zanatom, a ne mogu da dođu do kvalifikovanog kadra.
Slađana Ninković priča da njen suprug ima frizerski salon i da zbog toga žele da njihov sin naslijedi porodični posao.
– Školujemo ga za frizera. Kad završi srednju školu ići će kod oca u radnju na praksu. I nadamo se da će nastaviti da se time bavi. Bilo koji zanat, koji se rukama radi je umjetnost. U svijetu se ovakvo znanje veoma cijeni – kaže Slađana.
Da bi privukli djecu na zanate, u okviru „Projekta plus“ u tri stručne škole u Bijeljini modernizovane su radionice i dopunjeni nastavni planovi i programi za sedam zanimanja: kuvare, kulinarske tehničare, pekare, prehrambene tehničare, prerađivače i stolare.
Jedno odjeljenje stolara je uvedeno u Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ prije dvije godine, jer se 24 firme na području Bijeljine bave drvnom industrijom.
Šef Odjeljenja za lokalni i ekonomski razvoj i evropske integracije grada Bijeljina Ankica Todorović podsjeća da je za Tehničku školu „Mihajlo Pupin” nabavljena CNC mašina koja će djeci omogućiti sticanje praktičnih znanja.
– Nastojimo da upoznamo buduće srednjoškolce sa prednostima koje nude ovakva zanimanja. U tome nam pomaže i podrška roditelja – kaže Todorović.
Direktor Zanatsko-preduzetničkog udruženja „Preduzetnik“ Bijeljina Milorad Stević kaže da je činjenica da na tržištu rada višak radnika čine visokoobrazovani kadrovi. Smatra da je samozapošljavanje nasigurniji i najjednostavniji put do posla, jer za otvaranje zanatske radnje nisu potrebna velika ulaganja. Naglašava da je dobar zanatlija sinonim za siguran posao.
– Ljudi se moraju osloboditi predrasude da su zanati manje cjenjeni poslovi. Ako volite to čime se bavite, ulažete u sebe i u usavršavanje, posjećujete stručne seminare, nabavljate savremenu opremu, bićete uspješan preduzetnik i obezbijediti egzsitenciju porodici i zaposliti druge – kaže Stević.
U osnovnim školama će se ubuduće ankaetirati učenici i promovisati stručna zanimanja na odjeljenskim zajednicama kako bi se podstakli učenici, koji imaju neophodne predispozicije, da odaberu neko trogodišnje zanimanje.
Nedostaju stolari i kuvari
Među deficitarnim zanimanjima su i kozmetičari koji zbog sve većeg broja salona imaju perspektivu, ali zbog nedostatka ovog smjera u Bijeljini nakon završene prakse ispite polažu u Srbiji.
Traže su i stolari, mašinski tehničari, obrađivači metala rezanjem, kuvari, kulinarski tehničari, pekari, prehrambeni tehničari i prerađivači.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu