Devedesetogodišnja Britanka Margaret Kinan vakcinisana je protiv virusa korona 8. decembra prošle godine i tako postala prva osoba u svijetu koja je primila takvu vakcinu.
Mada je, prema navodima stručnjaka, u normalnim okolnostima potrebno pet do 10 godina za razvoj vakcine, ova pošast natjerala je naučnike na danonoćni rad, pa su se za 10 mjeseci pojavili i novi preparati.
Naučnici su, uz pomoć milijardi dolara, funti, evra, rublja, juana… napravili nekoliko kvalitetnih vakcina. Među njima je prvi put i ono koje koristi tehnologiju informacione RNK, koja prodire u ljudske ćelije i pretvara ih u “fabrike” antitijela.
Rusija je u avgustu prošle godine saopštila da ima vakcinu protiv virusa korona – “sputnjik ve”, a zatim su se pojavile “fajzer”, “sinofarm”, “astra zeneka”, moderna”…
Svijet je došao do milijardu iskorištenih doza.
Javni prostori pretvoreni u mjesta za vakcinaciju
Strahujući da bi nove varijante virusa mogle da smanje efikasnost vakcine, države su počele masovne vakcinacije.
Nakon što su klinička istraživanja pokazala efikasnost vakcina i do 95 odsto uslijedili su problemi proizvodnje, skladištenja, isporuke i primjene vakcina.
Neke zemlje pretvorile su ogromne prostore u mjesta za masovnu vakcinaciju poput katedrala, stadiona i parkova.
Nakon povećanja stepena vakcinacije, Britanci su otvorili pivske vrtove, Izrael je ukinuo obavezno nošenje maski na otvorenom, a Amerikanci mogu ponovo u bioskope.
Siromašni bez vakcina – politika usporava imunizaciju
Ono što je danas najveći problem vakcinacije, napominju stručnjaci, jeste zapanjujuća nejednakost između bogatih i siromašnih zemalja kada je riječ o stepenu vakcinacije, a razlog je što siromašni nemaju pristup dovoljnom broju vakcina niti dooljno novca i moći da ih kupe.
U bogatim zemljama, u kojima živi samo 16 odsto svjetske populacije, dosad je primijenjeno otprilike pola svih do sada proizvedenih doza. Istovremeno, 29 najsiromašnijih zemalja svijeta dobilo je 0,1 odsto doza.
Vakcine su izazivale i geopolitička previranja, pa su Kina i Rusija optužene na Zapadu da su “širile uticaj putem vakcina”, a Velika Britanija i EU došle su u sukob oko raspodjele vakcina.
Na području zapadnog Balkana, pa i u Evropi, Srbija se nametnula kao zemlja sa jednom od najboljih organizacija vakcinacije i kao država koja ima sve raspoložive vakcine i za svoje stanovništvo i za susjedne zemlje.
Bitka sa antivakcinalistima
U posljednje vrijeme tema su i vrlo rijetke nuspojave nakon primanja vakcina. Stručnjaci, međutim, ističu da korist od vakcine višestruko premašuje rizik.
U nastojanju da se blokiraju pokreti protiv vakcinacije, mnoge države i firme nastoje da stimulišu državljane i zaposlene da prime vakcine. Tako kalifornijska firma “Bolthaus farms” radnicima plaća po 500 dolara da se vakcinišu.
Zabilježeno je da jedna pekinška četvrt vakcinaciju plaća košarom jaja i putovanjem na popularno domaće turističko odredište.
U najavi su “kovboid pasoši”, koji će u nekom obliku biti potrebni za međunarodna putovanja i ulaz na javne događaje. U trendu je i “vakcina-turizam”. Zemlje poput Islanda i Grčke vrbuju vakcinisane tiriste nudeći im pogodnosti, a Srbija nudi vakcinu po izboru za one koji je posjete.
Naučna zajednica ističe da je vakcinisanje jedini izlaz iz pandemije virusa korona, a taj put je tek počeo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu