Ovo poručuje ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, naglasivši da, trenutno, ti lični primjeri najviše opominju.
– Mnogi od nas su imali nekoga ko je bio zaražen ili je obolio, u porodici ili bližem okruženju. Nažalost, neki su izgubili najbliže i drage ljude, što ih je odredilo u tome kako treba da se ponašaju. Na početku je bilo drugačije, jer su brojke ukazivale na to. Sada smo došli u fazu da lični primjeri i primjeri nama bliskih i dragih ljudi govore šta nam je činiti. A pravila kako treba da se ponašamo u ovoj situaciji više su nego jasna – kaže Šeranić u intervjuu za Srpskainfo.
Kakva je trenutna epidemiološka situacija u RS?
Ona je i dalje je nepovoljna i ozbiljna, prvenstveno zbog broja aktivno zaraženih. To predstavlja potencijalni rizik za praznike, koje treba da provedemo u porodičnom okruženju i da se pridržavamo svih mjera prevencije.
Međutim, u proteklom periodu se desila određena stabilizacija.
Imamo određenu stabilizaciju, odnosno pad broja zaraženih na dnevnom nivou, kao i onih onih koji se nalaze u bolnicama, što govori o tome kako se ponašamo prema cijeloj situaciji i koliko poštujemo mjere. Ali, ne možemo da se opustimo. Ponašanje na proslavama bez maske i distance ugrožava i nas i one koji se nalaze u društvu.
Šta nam se desilo u novembru, kada je došlo do drastičnog pogoršanja svih epidemioloških parametara?
Ono što se desilo u cijelom regionu i Evropi, i što smo očekivali. A to je da će se s hladnijim danima ljudi povući u zatvorene prostore i manje vremena provoditi vani. Način prenosa virusa u takvoj okolini je brži. Korona se proširila kroz porodične kontakte, a virus su mlađi donosili kući. Moramo da budemo svjesni da, ako u jednom trenutku nema virusa, ne znači da ga u sljedećem neće biti.
U decembru je još hladnije, ali je situacija stabilnija?!
Zato što su građani u novembru, kako je porastao broj zaraženih i preminulih, počeli drugačije da reaguju.
Da li nam za praznike trebaju strože mjere?
Na sjednicama Republičkog štaba za vanredne situacije procjenjujemo aktuelnu situaciju u RS i na osnovu toga preporučujemo mjere. A suština svih mjera je njihova kontrola. Ako bismo postojeće mjere bolje iskontrolisali i uzornije se ponašali, i uspjeh bi bio bolji.
U kojoj mjeri se građani ponašaju odgovorno?
Velika većina poštuje mjere, ali ima i onih koji ih krše, što predstavlja rizik i za njih i za njihove porodice. Sad se, naime, korona najviše širi u porodici, dok je mjesto zaražavanja svugdje gdje se mjere ne poštuju.
Pojedinci i dalje tvrde da korona virus ne postoji?!
Vjerovali vi ili ne, kad počnete da kašljete i otežano dišete svjesni ste da vam se nešto događa. Mogu razumjeti da ljudi iz neznanja ne vjeruju u neke stvari, ali ako imate naučne i stručne potvrde za nešto što je nesporno, ta sumnjičavost mi nije jasna.
Da, ali kako je krenula epidemija tako su počele da se razvijaju i razne teorije zavjere.
Jeste, ali o tim teorijama ne bih da polemišem. One su pokazatelj da, u suštini, naučni i stručni radnici moraju više da budu zastupljeni u medijima, kako bismo ispunili taj prostor koji daje mogućnost da se različiti vrste teorija razvijaju. One će se, da se razumijemo, uvijek pojavljivati, ali je naša obaveza da kontinuirano budemo u javnosti i iznosimo relevantne informacije. A na građanima je da procijene kojim izvorima treba da vjeruju.
Šta je ono što, nakon deset mjeseci epidemije, pouzdano znamo o korona virusu?
Znamo kakav je način prenosa ovog virusa i to da su mjere prevencije efikasne u sprečavanju njegovog širenja. U smislu potencijala, virus, naravno, ima svoje određene karakteristike, koje su poznate stručnoj i naučnoj zajednici. Dešavaju se i određene mutacije koje su uobičajene za korona viruse, jer se virus bori za neko svoje stanište i traži način kako da preživi.
Ipak, ovaj virus i dalje prate brojne nedoumice.
Sve stvari o kojima danas govorimo moći će se potvrditi u nekom narednom periodu; takva je stručno-metodološka praksa. Koliko god se nekom činilo dugo ovih deset mjeseci, to je kratko vrijeme kada govorimo s aspekta nauke i potvrde određenih teza. Dobro je da naučna i stručna zajednica kontinuirano rade na razrješenju nedoumica.
U svakom slučaju, ispostavilo se da je korona opasnija nego što smo ranije mislili.
Ovdje u obzir mora da se uzme nekoliko činjenica, a to je način prenosa virusa, njegova zaraznost, kakvu će kliničku sliku da razvije. A to zavisi od vašeg zdravstvenog stanja, odnosno imunološkog odgovora. To jesu nepoznanice na koje će nauka morati da da odgovor, ali treba da znamo da je ovaj virus prisutan nepunih godinu dana. Za razliku od, na primjer, gripa, korona je virus s kojim se naš organizam prvi put susreće i zato i ima toliko nepoznanica.
Šta nas očekuje u slučaju eventuelniog sudara korone i gripa?
I evropski i svjetski podaci govore da je intenzitet virusa gripa trenutno veoma nizak. S aspekta pružanja zdravstvene zaštite će biti dobro ako tako bude i dalje, odnosno ako ostane dominacija korone.
To znači da ćemo se boriti samo na jednom frontu.
Da. Mada, front borbe protiv virusa gripa gotovo je identičan frontu borbe protiv korone, jer se preporučuju i primjenjuju gotovo iste mjere prevencije.
U kojoj smo fazi kad je riječ o nabavci vakcine protiv korone?
Sve što smo, shodno zakonskim okvirima, mogli da uradimo, uradili smo, a radimo i dalje. Pripremljeni su memorandumi, što nam je međunarodna zajednica ponudila u smislu Covax mehanizma. I dalje pokušavamo da kroz predstavništvo RS u Rusiji obezbijedimo određene količine ruske vakcine. Sad je samo stvar u dopremanju vakcine u RS, a riječ je o mehanizmu preporučene vakcinacije.
Kada možemo da očekujemo vakcinu?
Očekujem da ona dođe u prvom kvartalu naredne godine, a njome dobijamo nešto čime ćemo, svakako, lakše moći da kontrolišemo epidemiju.
Da li će tu kontrolu ugroziti oni koji će bojkotovati vakcinaciju?
Naravno da je stvar pojedinca da li će je primiti ili ne. Mi idemo prema osjetljivim grupama, koje predstavljaju najugroženiji dio populacije. Takođe, spremni smo na to da određeni procenat ljudi neće prihvatiti preporučenu vakcinaciju. Zato ljudi iz zdravstva treba da upoznaju ljude o njenim dobrobitima.
Dosta se polemiše o tome i da je vakcina protiv korone brzo napravljena.
Jeste, ali moramo da znamo da su ogromna sredstva usmjerena u njen razvoj. Takođe, veliki broj laboratorija radio je na razvoju vakcine, a svi naučni i stručni aspekti bili su usmjereni na to da se ona razvije. Zato je i jesmo brzo dobili. Naravno, ona mora proći put registracije i dokazivanje bezbjednosti i efikasnosti.
Kako smo, generalno, odgovorili na epidemiju?
Prvih mjesec-dva bilo je izuzetno izazovno da komfor života ostavimo po strani i pokušamo da se prilagodimo novonastaloj situaciji. Za to je trebalo vremena. Prošli smo kroz jednu fazu razvoja, kada je riječ o sprovođenju mjera. Institucije su formirale neophodna tijela i određene mehanizme za pomoć privredi. S druge strane, i mi građani smo imali svoj dio obaveza.
Ko je najviše pogođen epidemijom?
Zdravstveni sistem je, svakako, najviše pogođen i on je taj koji najviše nosi epidemiju. Morali smo da prilagodimo organizaciju i primarne i sekundarne zdravstvene zaštite liječenju oboljelih, a sve to je trebalo i isfinansirati. Bilo je, a i sada je vrlo izazovno održati privredu i finansirati zdravstveni sistem. Svakih sedam do 14 dana smo vagali šta i kako da radimo. Imali smo dobru saradnju s poslovnom zajednicom, a činjenica je da kroz solidarnost i kolektivitet najbolje možemo da odgovorimo na sve ovo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu