Naime, Semberci navode da treba da obezbijede 1.000 KM za grijanje, koju god vrstu ogreva koristili. Cijena drveta je porasla na 90 KM po metru, što predstavlja poskupljenje od 10 do 15 maraka u odnosu na prošlu godinu. Na stovarištima to pravdaju nestašicom drveta ali i kišnog jula kada nisu mogli da izvlače drva iz šume.
Međutim, sve više Bijeljinaca opredjeljuje se i za grijanje na struju i plin, jer je tvrde ekonomičnije i ekološki zdravije. Ipak, u Semberiji se za zagrijavanje prostora tokom zimske sezone najčešće koristi ogrevno drvo. Bijeljinci kažu da je to najjeftiniji, a istovremeno i najzdraviji energent za grijanje. Oni koji drvo kupe tokom ljetnjih mjeseci ili ga sami izrežu, mogu malo i da uštede.
Bijeljinac Slavko Savičić grije se na drva i potrebno mu je najmanje 10 metara za jednu grijnu sezonu.
Penzija mi je 400 KM koju potrošim za lijekove, hranu, režije. Međutim, čim prestane grijna sezona, ja štedim novac za kupovinu drva. Kupio sam već 10 metara hrastovine. Nadam se da će i zima biti blaga – kaže ovaj penzioner.
Na bijeljinskim stovarištima se mogu kupiti sve vrste ogreva. Metar iscjepanog i složenog drveta sa dostavom na kućnu adresu je 90 KM, što je za 10 do 15 maraka više nego lani. Poskupljenje pravdaju nestašicom drveta.
Vlasnik jednog od stovarišta Radomir Stojanović kaže da se tokom jula, zbog obilnih kiša drva nisu mogla izvlačiti iz šuma, tako da je potražnja mnogo veća od ponude.
– Imamo hrast, bukvu, grab, cer. Dostavljamo na adresu kupca. I kupuje se. Ljudi dolaze, gledaju. Iako se žale da je skupo, na kraju kupe. Potražnja u ovom periodu je veća tako da radnici imaju pune ruke posla – kaže Stojanović.
Cijena uglja ostala je na istom nivou kao i prethodne godine i ima ga u dovoljnim količinama. Tona ugljevičkog uglja, komad košta 130 KM, mezgraja, komad 140 KM, a mezgrajina kocka 150 KM, dok se drveni ugalj iz Stanara prodaje za 140 KM po toni. Skuplji je banovićki ugalj za koji je potrebno izdvojiti 180 KM po toni.
Istovremeno, mnogi se opredjeljuju za grijanje na struju, jer im se kako tvrde, više isplati i jednostavnije je, čistije i ekološki zdravije.
– Imam stan površine stotinak kvadrata. Uvela sam etažno grijanje na struju prije tri godine. Kad saberem mjesečne račune za struju u toku grijne sezone i izračunam koliko mi treba para za nabavku uglja ili drva, pa uzmem u obzir i loženje, čišćenje, iznošenje šljake i pepela, dođe mi mnogo povoljnije – kaže Dragana Cvjetinović.
Za one koji su priključeni na gradsku toplanu, a njih je u Bijeljini oko 1.250, ne bi trebalo da bude zime, jer se u prethodne dvije godine radilo na rekonstrukciji toplovodne mreže koja je bila dotrajala.
Cijena usluge bijeljinske toplane se ni ove sezone neće mijenjati. Fizička lica po metru kvadratnom grijanje plaćaju 2,75 KM, a 5,80 KM je cijena za pravna lica.
Redovna isporuka
Iz bijeljinske Toplane obećavaju redovne i kvalitetne isporuke toplotne energije i naglašavaju da u prošloj sezoni nisu imali niti jedan kvar na postrojenjima i distributivnoj mreži.
Najave gradske uprave Bijeljina da će najkasnije do kraja godine biti obezbjeđeno i grijanje na plin, za sada su samo obećanje.
Sprovedena anketa pokazala je da bi se dobar dio građana, čija domaćinstva nisu priključena na gradsku toplanu, opredijelio za ovu vrstu grijanja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu