Kako kažu ljekari iz ove ustanove, bilo je i pacijenata koji su dolazili zaraženi na pregled, ali su brzom trijažom i hitnom intervencijom kasnije upućivani u kovid bolnicu.
Direktor Urgentnog centra KCS dr Marko Ercegovac u razgovoru za Blic objašnjava da je sistem trijaže, kao i spremnost ljekara UC, doprinijela da se mogućnost zaražavanja u ustanovi spriječi ili svede na minimum, kao i da se zbrine veliki broj nekovid pacijenata.
– To nije bio nimalo lak posao, jer su kod nas dolazili i pacijenti koji jednostavno nisu ni znali da su zaraženi. Naša ustanova nije radila kao kovid i osim što nam je važno da zbrinemo hitno pacijenta, takođe nam je važno i da trijažom utvrdimo koji pacijent ima rizik od virusa, ko je sumnjiv na kovid ili je možda već pozitivan – priča dr Ercegovac.
Utvrđivanje prioriteta
I pored rada u otežanim uslovima, Urgentni centar ide u korak sa svjetskim standardima i potrebama pacijenata, te je uveden “sistem stepena hitnosti”, gdje se pomoću aplikacije koja se može instalirati na telefonu, utvrđuje koji pacijent ima prioritet. Crvena boja označava najhitnije pacijente koji se odmah sagledavaju, narandžasta da će pacijent biti zbrinut za deset minuta, dok žuta i zelena boja označavaju da su u pitanju pacijenti koji mogu da sačekaju svoj red.
– U pitanju je veliki broj ljudi, a u takvim slučajevima se tačno mora znati šta je prioritet. Ako imamo hitan slučaj koji je recimo označen crvenom bojom, to znači da ljekar ide ka pacijentu, a ne pacijent ka ljekaru. Bez obzira šta se dešava, taj čovjek će odmah biti sagledan. Veliki iskorak je napravljen i u liječenju akutnog srčanog i moždanog udara, jer je ta brzina detekcije od velikog značaja i kod takvih pacijenata se odmah reaguje. To je ta “crvena lampica” koja spasava život – kaže direktor UC.
Duplo više kardiovaskularnih bolesnika
Zbog promjena u radu i crvenih zona, veliki broj i kardiovaskularnih pacijenata usmjeravan je ka UC KCS. O tome govori podatak da je u 2019. godini od kardiovaskularnih bolesti hospitalizovano 2.887 ljudi, dok je u kovid periodu zbrinuto gotovo duplo više (4.612). Ka UC gravitira veliki broj ljudi, kako iz Beograda tako i iz čitave Srbije, kaže kardiolog prof. dr Predrag Mitrović.
– Ako je u nekom mjestu bolnica radila kao kovid, i ako nije bilo druge mogućnosti za liječenje, pacijenti su usmjeravani ka nama. I pored toga što mi nismo kovid bolnica, kod nas su dolazili zaraženi pacijenti koji nisu ni znali da su inficirani, te smo im mi svakako davali tu prvu terapiju, a onda ih usmjeravali ka nekoj od kovid bolnica – priča prof. dr Mitrović.
Hitna reakcija
Poređenja radi, u 2019. godini srčani udar zabilježen je kod 1.358 pacijenata, angina pektoris kod 951, srčana slabost kod 578, kroz salu za kateterizaciju prošlo je 1.797 pacijenata. U prošloj i ovoj godini te brojke su potpuno drugačije – infarkt je zabilježen kod 2.218 ljudi, angina pektoris kod 1.360, srčana slabost 1.034, dok su kroz salu za kateterizaciju prošla 3.464 pacijenta.
– Bez obzira na godine, ako se javi bilo kakva sumnja da se radi o nekom kardiovaskularnom problemu, obavezno se treba javiti ljekaru kako ne bi došlo do komplikacija – poručuje dr Mitrović.
Pune ruke posla za ortopede
Kada je UC u pitanju, posla je bilo i za ortopede. Prema riječima ljekara, najveći broj pacijenata javlja se zbog povreda izazvanih saobraćajnim nesrećama i to su uglavnom mladi ljudi, pojašnjava hirurg UC prof. dr Goran Tulić. On ukazuje na to da je ortopedska hirurgija jedna od najdominantnijih grana medicine, jer je u svim svjetskim statistikama na drugom ili trećem mjestu po smrtnim ishodima.
– Pričamo o ekstremno teškim povredama, kao što su povrede kičme, s oduzetošću ektremiteta, povrede karlice. Nekada su zaista minuti u pitanju i zato se kaže da urgentna medicina spasava život – ističe profesor Tulić, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu