Kod nas ljudi, ruminiranje, ili prežvakavanje, odnosi se na stalno ponavljanje određenih misli, događaja, izbora, posebno ako nismo zadovoljni njima. S obzirom na to da mi ne progutamo to što prežvakavamo, ono što se javlja na našem mentalnom nivou jeste opsesivno razmišljanje o jednim te istim stvarima.
Ruminiranje i depresivnost
Ruminiranje je direktno povezano sa depresijom. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji ruminiraju skloniji da razviju depresiju od onih koji ne ruminiraju. Negativne misli, koje su sastavni dio ruminiranja, doprinose tome da osoba bude depresivna i otežavaju joj da pronađe pozitivne i pomažuće strategije za nošenje sa depresijom. S obzirom na to da osobama koje ruminiraju izgleda kao da su „zapeli“ u svojoj glavi sa svojim negativnim mislima, ono što još može da se javi jeste osjećaj usamljenosti i otuđenosti od drugih ljudi.
Zašto se javlja i kako izgleda ruminiranje?
Najčešći razlozi za javljanje ruminiranja su:
– mislimo da na taj način stičemo bolji uvid u svoj život ili problem u iskustvu;
– imamo emocionalnu ili fizičku traumu;
– suočavamo se sa stresovima koji nisu u našoj kontroli.
Svi smo bar u jednom trenutku pomislili kako smo „opsjednuti“ nekom idejom i da ne možemo da razmišljamo ni o čemu drugom. Razlika između zdravog razmišljanja o problemu i ruminacije jeste ishod. Ukoliko mi razmišljamo o nekom problemu i načinima koji mogu da riješe taj problem, te kao ishod tog razmišljanja imamo rješenje problema, onda se vjerovatno radi o zdravom razmišljanju. Međutim, ako naše razmišljanje o jednoj ideji nema rješenje ili sama ideja ili događaj nisu u našoj kontroli, onda se vjerovatno radi o ruminiranju.
Šta možete uraditi da sebi pomognete?
1. Praktikujte mindfulness/punu svjesnost. Vježbanje pune svjesnosti, odnosno da budemo u sadašnjem trenutku, sada i ovdje, pomaže nam da se više usmjerimo na sadašnjost, a samim tim da se oslobodimo ruminiranja.
2. Preispitajte svoje obrasce razmišljanja. Da li su vaše misli kognitivna iskrivljenja? Razmišljate li o nečemu što je izvan vaše kontrole? Ukoliko je tako, zapitajte se da li vam takvo razmišljanje pomaže ili vas dodatno uznemirava. Šta je najgore što bi moglo da se desi i da li biste vi mogli da se nosite sa tim? Mi smo sigurni da biste mogli.
3. Razgovarajte sa psihoterapeutom. Ponekad je teško da se sami nosimo sa svojim mislima, a sam razgovor o njima nam pomaže da se ne osjećamo usamljeno i otuđeno. Takođe, na psihoterapiji možete sa terapeutom da se posvetite tehnikama koji bi vam pomogle da se oslobodite ruminiranja i da dobijete neophodnu podršku tokom samog procesa.
Autor: Snježana Ivanović, MA psihologije i psihoterapeut
(Tekst je realizovan u saradnji sa Udruženjem građana psihološko savjetovanje „Alba“, povodom Sedmice mentalnog zdravlja)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu