Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS, Vladimir Usorac, kaže da je i u prnjavorskim, derventskim, brodskim, dobojskim selima, rijetkost vidjeti muznu kravu na ispaši ili u staji.
Osnovni problem je starenje seoskog stanovništva, smatra ovaj iskusni farmer.
– Krave su nestale jer nema ko da ih uzgaja. U selu Šereg Ilova, gdje živim, prije jednog vijeka bilo je 170 stanovnika u 10 kuća. Sada u 125 kuća ima 140 stanovnika. Od toga, 40 kuća je prazno. Od ovih 140 stanovnika, pola je samaca u osmoj deceniji života. U mom komšiluku, u 10 domaćinstava sa četiri stanovnika, nema niti jedne krave – kaže Usorac za Srpskainfo.
Stočari kukaju
Slično misle i mještani sela Turjak kod Gradiške. Poljoprivrednik Mirko Čupić kaže da je problem u nepovoljnoj ekonomskoj računici.
![FOTO: MILAN PILIPOVIC/RINGIER](https://sidev.greenfriends.systems/wp-content/uploads/2022/09/Vladimir-Usorac-iz-Prnjavora-foto-Milan-Pilipovic-304x204.jpg)
![FOTO: MILAN PILIPOVIC/RINGIER](https://sidev.greenfriends.systems/wp-content/uploads/2022/09/Selda-Cimirotic-iz-Dubrava-foto-Milan-Pilipovic-304x204.jpg)
![FOTO: MILAN PILIPOVIC/RINGIER](https://sidev.greenfriends.systems/wp-content/uploads/2022/09/Mirko-Cupic-iz-Turjaka-foto-Milan-Pilipovic-304x204.jpg)
– Nema ko raditi u štali. Stare žene ne mogu musti krave niti ih hraniti. Omladine nema. Nekada u Turjaku nije bilo domaćinstva bez dvije ili tri krave, pa čak pet i deset. Sada se sve turjačke krave mogu natovariti u manji kamion. To će dovesti do poskupljenja mlijeka. I treba da dovede, kada nam je situacija problematična, a niko je ne rješava – smatra Čupić.
Prema podacima veterinarskih službi iz Lijevče polja, koje imaju precizan uvid u stanje na terenu, situacija je dramatična. U Romanovcima, Aleksandrovcu, Bakincima, Miljevićima, Vilusima, Srednjoj Jurkovici, Jazovcu, Mašićima i drugim selima ovog regiona, ukupno ima manje od stotinu krava, ne računajući nekoliko velikih farmi.
Veterinar Dragan Titnjilović kaže da ni u Lamincima, nekada poznatom kraju po bogatom stočnom fodu, gotovo da nema muznih krava.
– Neshvatljivo je da u desetak sela, gdje je stočarstvo imalo tradiciju, nigdje nema krave. Posljedica toga je sve izvjesnija, a ona će neminovno dovesti do nestašice mlijeka i povećanja cijena – smatra on.
Poskupljenja
Otkupne stanice su zatvorene u većini lijevčanskih i potkozarskih sela, izuzev Gornje Jurkovice, a otkupljivači su najviše fokusirani na saradnju s vlasnicima velikih farmi. Međutim, i oni su, kako su nam potvrdili na farmi Samira Cimirotića u Dubravama, usljed suše i poskupljenja stočne hrane prinuđeni na smanjenu proizvodnju mlijeka.
Vladimir Usorac tvrdi da će iz istih razloga veliki farmeri rasprodati muzne krave.
U maju ove godine, prema zvaničnim statistikama, ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u Bosni i Hercegovini je za 36,7 odsto manja u odnosu na isti mjesec 2021. godine. Slični trendovi u proizvodnji mlijeka nastavljeni su i u ljetnjim mjesecima.
Ipak, na nivou RS, bar prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, pad proizvodnje mlijeka nije tako izražen. Mljekare su tokom jula prikupile ukupno 7.549 tona kravljeg mlijeka, što je za 7,1 odsto manja količina u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a za 0,2 odsto manje u odnosu na jun 2022. godine.
Ova godina je, uvjeravaju stočari, izuzetno loša za proizvođače mlijeka.
– Astronomska poskupljenja goriva, gnojiva i repromaterijala, na koje se nadovezala suša prepolovili su proizvodnju stočne hrane. Kilogram koncentrata je 1,20 KM, a otkupna cijena mlijeka po litru je 0,80 KM. Ništa dalje ne treba pričati, sve je jasno – kaže Usorac.
![FOTO: MILAN PILIPOVIC/RINGIER](https://sidev.greenfriends.systems/wp-content/uploads/2022/09/Samir-Cimirotic-farmer-iz-Dubrava-foto-Milan-Pilipovic-304x204.jpg)
“U pitanju samo stagnacija”
Goran Mirjanić, načelnik gradskog Odjeljenja za poljoprivredu u Gradiški, smatra da se, prema podacima ove lokalne uprave i stočarskih udruženja, godišnje za 10 odsto smanjuje stočni fond u zapadnom dijelu Srpske.
– Uzrok su nestabilno tržište, varljive cijene, stalno povećanje troškova proizvodnje. Privatni prerađivači se oslanjaju na uvoz, jer su cijene niže, a kvalitet ujednačen. Rješenje je u ozbiljnijem udruživanju proizvođača u zadruge sa konkretnom i većom podrškom države – smatra Mirjanić.
Iz Ministarstvo poljoprivrede RS poručuju da kontinuirano prate stanje u mljekarstvu, te da u toku 2022. godine nije došlo do drastičnog smanjenja broja muznih krava, kao ni proizvodnje mlijeka u Srpskoj. U pitanju je, poručuju, samo stagnacija proizvodnje.
– Stagnacija nivoa proizvodnje i otkupa sirovog mlijeka, uz pad isporučilaca sirovog mlijeka, desio se zbog odustajanja sitnih proizvođača, dok je broj muznih krava obuhvaćen otkupom na prošlogodišnjem nivou – navode iz Ministarstva u odgovoru na pitanja Srpskainfo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu