Naučnici su otkrili kako se brzina kojom se Zemlja okreće oko svoje ose povećava što će rezultovati “kraćom” godinom.
Naime, kako objašnjavaju, na rotaciju Zemlje utiče cijeli niz faktora – od atmosfere i okeana do njenog tečnog jezgra. Međutim, zbog bržeg okretanja procjenjuju da će u prosjeku dan tokom 2021. godine biti 0,05 milisekundi kraći nego što je to uobičajeno. To se možda ne čini puno, ali kad se zbroji koliko će dana tokom godine biti kraći, dolazimo i do kraće godine, prenosi Zimo.
Posljednji put kad je prosječan dan bio kraći od 86.400 sekundi tokom cijele godine bilo je 1937, upozoravaju naučnici.
Problemi bi se mogli pojaviti za tehnologiju koja koristi atomske satove za tačno i precizno obavljanje pojedinih zadataka u astronomiji, navigaciji, kompjuterskim mrežama i slično. Ako se Zemljina rotacija dovoljno promijeni, atomski satovi će postati netačni, što znači da će trebati dodati ili oduzeti sekundu kako bi se ponovno uskladili.
Takva praksa ubacivanja dodatnih sekundi uvedena je 1972. godine i do sada je dodano tek 27 “dodatnih” sekundi.
Međutim, naučnici upozoravaju da bi se u ovom slučaju trebalo “oduzeti” sekunda, kako bi satovi “uhvatili” korak sa Zemljom. Hoće li ona zaista i biti oduzeta teško je trenutno reći, jer se vodi rasprava na globalnom nivou o budućnosti “dodatnih” sekundi, odnosno o tome treba li uopšte tako usklađivati sat i Zemljinu rotaciju.
S jedne strane, naučnici zagovaraju da se dopusti produženje razlike do jednog sata, nakon čega bi se taj sat jednostavno dodao te godine. Kao što se dodaje dan u prestupnoj godini. I dok bi to pojednostavilo rad telekomunikacijskih mreža, astronomi bi morali sami izračunavati i preračunavati vrijeme sve dok se sat i službeno ne doda.
Za sada, Međunarodni servis za Zemljinu rotaciju i sistem referenci nema u rasporedu dodavanje ili oduzimanje sekunde. Ipak, nastavi li se Zemlja ubrzavati, to bi se moglo promijeniti, piše Live Science.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu