Danas možemo reći da je najgori saziv Savjeta ministara i najlošiji saziv Predsjedništva BiH bio efikasan samo u jednom kontinuiranoj proizvodnji kriza.
To za Srpskainfo kaže Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke, u prvom intervjuu nakon kandidature za srpskog člana Predsjedništva BiH. Govoreći o tome na čemu će bazirati predizbornu kampanju, Šarović kaže da će kao član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske zastupati stav da na dnevni red stavlja samo pitanja oko kojih imamo konsenzus.
– Izvozno orijentisana ekonomija, bolji život građana, regionalna saradnja, Otvoreni Balkan, brzi put ka Evropskoj uniji koji će nam se otvoriti… pitanja su oko kojih, siguran sam, postoji konsenzus sva tri naroda u BiH. Ukoliko se budemo vodili idejom šta danas možemo uraditi u korist svih, a ne šta možemo da uradimo na štetu jednog od naroda, mislim da idući mandat Predsjedništva BiH može biti veoma uspješan. Tokom osam godina mandata, kao ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, čini mi se da sam se uspješno pridržavao ovoga principa i da su uspjesi koje sam ostavio u tom ministarstvu jedan od svijetlih primjera kako se može pomoći privredi i razvijati ekonomija. Iskrena saradnja sa Srbijom, kako na polju politike, tako i na polju ekonomije, biće u fokusu mog rada, a ne djelovanje u kojem smo i Srbiji postali teret oko vrata – kaže Šarović.
Sa sadašnje distance, koje teme očekujete sa druge strane, od SNSD?
Na promociji kandidature rekao sam da priželjkujem pozitivnu, čistu i dostojanstvenu kampanju tokom koje bi se takmičili idejama, a ne produkcijom afera i diskreditacijom političkih protivnika. Kontinuirani napadi SNSD na Jelenu Trivić i mene odmah po objavljivanju kandidature govore da oni takvu kampanju ne žele. Mislim da građani zaslužuju da po prvi put iskoristimo mjesec dana kampanje da se prikažemo u najboljem svjetlu, a ne da pričamo ružno o svojim političkim protivnicima. Oni koji nemaju šta lijepo da kažu o sebi i svojim uspjesima, posegnuće da diskredituju druge.
Pored toga, očekujem i dalju kampanju „lažnog srbovanja“ iz SNSD kuhinje, priču o vraćanju nadležnosti, otcjepljenju, makar dvije posebne sjednice Narodne skupštine, čija je govornica u protekle četiri godine bila isključivo poligon za Dodikove otrovne strelice prema opoziciji. Na taj način se unižavaju institucije Republike Srpske koje treba da čuvamo i njegujemo, a ne da ih podređujemo partikularnom interesu neke partijske politike.
Da ste bili član Predsjedništva BiH u protekle četiri godine, umjesto Milorada Dodika, šta biste radili drugačije? Možete za primjer da uzmete bilo koje dvije situacije u kojima se on našao.
Prvenstveno, ne bih unižavao institucije Republike Srpske kao što radi trenutni srpski član Predsjedništva BiH. Napravljen je sistem u kome vlast obitava tamo gdje se nalazi Dodik. Pošto nema funkciju u Republici Srpskoj, lider SNSD je sve četiri godine mandata nastojao da rukovodi procesima u Banjaluci dok je u Sarajevu bilježio samo poraze. Narodnu skupštinu RS je pretvorio u svoj megafon, a u potpunosti je unizio poziciju predsjednika Republike Srpske i Željku Cvijanović, vrlo često zauzimajući njeno mjesto i ustavnu poziciju, svodeći ovu važnu funkciju na puki protokol. Hrabrost i politička vještina bi bila ući u Predsjedništvo BiH u Sarajevo i tamo izvojevati pobjedu nad druga dva člana Predsjedništva BiH, a niti jednu takvu pobjedu za četiri godine mandata Milorad Dodik nije donio u Banjaluku.
Druga stvar tiče se same diplomatske aktivnosti srpskog člana Predsjedništva BiH. Mreža saradnika u diplomatsko-konzularnoj mreži i savjetnika u kabinetu koje je izabrao da ga prate nije bila sposobna da parira stalnoj ofanzivi stručnih timova druga dva člana Predsjedništva BiH. Zbog nestručnosti i nerada njegovih kadrova u Sarajevu, gotovo jednako kao zbog Dodikovog nesnalaženja u Predsjedništvu BiH, doživjeli smo tolike poraze tokom prošle četiri godine. U reprezentaciju, kada moram da govorim njegovim jezikom, poziva se prvi tim, najsposobniji i najmarljiviji, a ne neke drugoligaške rezerve. Ja u oktobru, nakon pobjede za Predsjedništvo BiH, planiram da na teren izađem s najjačim sastavom, koji će biti sposoban da, fudbalskim rječnikom rečeno, bodove u gostima iz Sarajeva donese u Banjaluku.
Na konferenciji za novinare ste izjavili da „treći put“ ne postoji i da svi treba da se okupe oko jednog kandidata za predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH. Hoćete li raditi na tome da dobijete podršku DNS, SPS i još nekih stranaka koje nisu u vlasti? Hoće li uopšte biti potpisan zvaničan koalicioni sporazum za izbore?
Oktobarski izbori će biti referendumskog karaktera – mi ili oni. Smatram da u takvoj atmosferi svako i pominjanje nekog „trećeg puta“ jeste usluga režimu koji nastoji da razbije formiranje jednog fronta, jer samo takav front može da ih ugrozi na izborima. Smatram da ima dovoljno prostora da se svi stavimo u jednu kolonu, koju ćemo predvoditi Jelena Trivić i ja. Dovoljno je prostora da se etabliraju i politike drugih stranaka, ali i njihovi kadrovi. Stoga smatram da će na kraju ipak opozicija izaći u jednoj koloni i da ćemo svi zajedno slaviti u oktobru, a nakon toga uspjeti da svoje politike provedemo kroz djelovanje nove Vlade Republike Srpske i Savjeta ministara BiH, koji će prvi put nakon 16 godina biti formirani bez SNSD.
Zašto opoziciona priča nije šira od stranačke? Ima li udruženja, organizacija, pa i istaknutih pojedinaca koji podržavaju vašu politiku?
Političke partije i njeni organi su forumi na kojima se donosi odluka o kandidaturama. Svojom infrastrukturom i mrežom kandidata koji idu na izbore na kandidatskim listama, političke partije presudno doprinose uspjehu kandidata za inokosne funkcije. Tako je u svim razvijenim demokratijama, pa je tako i kod nas. U narednom periodu javnost može da očekuje da će podrška gospođi Trivić i meni doći i od drugih političkih partija, nekih koje već sad imaju parlamentarni status, a neke koje ga još nemaju.
Pošto značajan dio biračkog tijela nije toliko zainteresovan za politiku nastojaćemo da za svoje kandidature dobijemo značajnu podršku određenog broja javnih ličnosti, intelektualaca, predstavnika kulture i sporta, ali i poslovne zajednice. Ideja boljeg društva i promjena treba da okupi sve ove ljude u jedinstven front sa jednom idejom – da se u oktobru brani pravo građana Republike Srpske da mogu da mijenjaju. Ovaj režim je tokom 16 godina neprekidno negirao to pravo građanima.
Vaši prethodnici na čelu SDS, Mladen Bosić i Vukota Govedarica, otišli su s mjesta predsjednika SDS nakon poraza stranke ili njih na izborima. Da li prihvatate takav rizik?
Smatram da je ovo pitanje više za organe Srpske demokratske stranke nego za javnost. Vrlo često se javnost, nerijetko i ona zlonamjerna, režimska, bavila stanjem u SDS više nego njeno članstvo i njeni organi. Nama 2023. godine slijede i unutarstranački izbori. Uvijek sam pratio puls svoje partije jer smo mi velika porodica koja je mnogo toga preturila preko glave. SDS će i ovaj put sama birati svoj put i budućnost.
Vaš izbor za kandidata na Glavnom odboru SDS bio je jednoglasan. Da li su tako nestala sva nezadovoljstva o kojima se javno ili nezvanično pričalo u SDS? Mislim, prije svega, na stavove Milana Miličevića.
Potencijalni kandidati za inokosnu funkciju ispred SDS 2018. godine smo bili Vukota Govedarica, Mićo Mićić i ja. Onog trenutka kada se stranka odlučila za Vukotu Govedaricu kao kandidata svi smo stali iza njega. Tako će biti i ovaj put. SDS je jedna velika politička partija i njegujemo različita mišljenja. Ali, onoga trenutka kada kampanja krene svi se zbijamo u jedan red. Istakao sam i na proglašenju kandidature da mi je podrška Milana Miličevića presudno važna za sve izazove koji nam predstoje u kampanji. Radi se o čovjeku velikog političkog iskustva i sa mnogo političkih bitaka koje je dobio. Onog trenutka kada budu izabrani kandidati, u SDS prestaju svi šumovi i zajedno idemo na najviši cilj, a to je pobjeda.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu