Ona je navela da su primjeri dogovorenih i provedenih reformi novi zakon o akcizama na gorivo, koji je oslobodio finansiranje javnih investicija u infrastrukturne projekte i reforme za jačanje bankarskog sektora, te usklađivanje bankarske regulative s regulativom EU. U kontekstu prošlogodišnjih pregovora, MMF je tražio od vlasti da provedu reforme, radi jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, unapređenje upravljanja izgradnje otpornije i inkluzivnije ekonomije u vrijeme nakon pandemije virusa korona. Nažalost, tada nismo uspjeli da postignemo dogovor istakla je Ijancu.
Rezidentni predstavnik MMF u BiH Endrju Džuel naveo je da provođenje ekonomskih reformi širom svijeta nailazi na političke otpore, te da je to slučaj i u BiH, gdje postizanje konsenzusa između različitih političkih opcija “može biti teško”.
Prema njegovim riječima, MMF će i dalje podsticati vlasti da usvoje reforme koje će ublažiti ekonomski pad usljed pandemije i vratiti BiH na put višeg ekonomskog rasta, a istovremeno ubrzati njeno približavanje EU.
Džuel je rekao da je MMF do sada pružao finansijsku pomoć BiH u budžetske svrhe, što uključuje potrošnju na zdravstvo, naknade za nezaposlene i podršku biznisima, prenosi portal Kliks.
On je istakao da MMF ne prati novac koji daje, ali detaljno analizira budžete i kvalitet potrošnje vlada u BiH, te naveo da su u okviru Instrumenta za brzo finansiranje iz prošle godine tražili od vlasti u zemlji da objave podatke o onima koji su primili pomoć za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom virusa korona. U okviru proširenog fonda EEF iz 2016. postavili smo limite vlastima u pogledu fiskalnog deficita i gornje granice za tekuću potrošnju. Konačno, na građanima BiH je da drže svoje lidere odgovornim za utrošak novca, jer budžeti su predmet revizija, a budžetski izvještaji se razmatraju u parlamentima – rekao je Džuel.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu