Takav stav predstavnici Filozofskog fakulteta u Banjaluci iznijeli su, naime, Ministarstvu prosvjete i kulture RS, koje je kod njih krajem prošle godine iniciralo pokretanje programa prekvalifikacije dijela prosvjetnih radnika u RS za rad u vrtićima, a koji bi mogli biti višak u nastavi ili onih koji su dugo na birou.
Kako je nedavno rekla ministarka Natalija Trivić, opredjeljenje Vlade je da se otvori mnogo više predškolskih ustanova u kojima bi mogli da budu zaposleni i radnici koji su višak u osnovnim i srednjim školama. Ministarstvo planira i da se poveća obuhvat djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem, jer svega oko 23 odsto mališana u uzrastu do šest godina u Srpskoj pohađa obdaništa.
Kredibilitet
Stručnjaci katedre za predškolsko vaspitanje u Banjaluci smatraju, ipak, da prekvalifikacija nije nužno odgovor na pitanja kadra u vrtićima ili tehnološkog viška u nastavi, ali su predložili šta se može uraditi.
Prije svega, nismo mogli da prihvatimo da to bude prekvalifikacija, jer moramo da zaštitimo kredibilitet struke diplomiranog vaspitača predškolske djece. Ali, poštujući da su diplomirani pedagog, psiholog ili profesor razredne nastave srodne profesije i da, nažalost, teško mogu doći do zaposlenja, nismo htjeli ni da zatvorimo tu mogućnost, da se i njima pomogne. Zato smo kao fakultet predložili da se kroz nekoliko modula organizuje program dokvalifikacije srodnih profesija za rad s djecom u godini pred polazak u školu – kaže za Srpskainfo Sanja Partalo, rukovodilac studijskog programa predškolskog vaspitanja na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.
Nema povratne informacije
Kako ističe, oni koji bi se doškolovali na ovaj način ne bi dobili diplomu vaspitača, niti bi mogli da rade u vrtićima, već bi dobili dodatak diplomi s kojim bi radili posao vaspitača tokom pripremnih programa za školu.
– To je naš prijedlog, a to bi njima otvorilo priliku za zaposlenje, zato što se već neko vrijeme ide na to da djeca pred polazak u prvi razred imaju obavezno tri mjeseca predškolskog programa. Možda će se u perspektivi ići i na godinu dana tog programa. Razradili smo i program, odnosno module takve dokvalifikacije, ali još nemamo povratnu informaciju ministarstva – kaže ona.
Srodne nauke
Stručnjaci ovog fakulteta smatraju i da profesori predmetne nastave ne bi trebalo da rade s najmlađim naraštajima, jer njihovo obrazovanje nije toliko srodno onom vaspitača.
– Postojao bi i ulazni faktor, ko može da bude dokvalifikovan, a to ne bi mogli biti nastavnici biologije, fizike i slično. Suštinska je razlika u kompetencijskom okviru vaspitača i svake od tih struka. Ako bismo tako gledali, mogli bismo onda pitati i obrnuto, da li bi mogao vaspitač da predaje biologiju. Svaka struka ima taj svoj okvir i zna se šta se dobija na određenom studiju. Kod srodnih nauka to je nešto lakše, pa i sada imamo situaciju da diplomirani pedagozi, jer ih ima dosta na birou, rade u vrtićima kao vaspitači. Oni su na neki način i supervizori vaspitača, pa je to i logično. Ali svakako se ide ka tome da svako ostane u domenu svoje struke i toga šta je završio – objašnjava profesorka Partalo.
Izvodljivost
Kako bi prekvalifikacija trebalo da izgleda u praksi trenutno ne znaju ni sami prosvjetni radnici.
Predsjednica Samostalnog sindikata srednjih škola RS Slavica Malić smatra da to i nije baš lako izvodljivo.
– To jeste u osnovi bolje rješenje nego da neko ostaje bez posla, ali s druge strane ne znamo šta će to podrazumjevati i šta to konkretno znači. To je trenutno jedan od velikih upitnika u našoj branši. Nije nam objašnjeno kakva rješenja to donosi – ističe ona, dodavši da je, po njoj, ključno, ipak, da se vrati značaj prosvjetnim radnicima.
Pronaći pravo rješenje za to, kaže, nije lako i zahtijeva veliku stručnost.
Vrtići
– Vaspitači imaju velike mogućnosti zapošljavanja i nemamo pretrpanost na birou. Otvara se i dosta privatnih vrtića, struka je priznata i lako nalaze posao čak i u inostranstvu. To privlači mlade. A kao društvo moramo da težimo i povećanju obuhvata djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem, jer kod nas je taj procenat trenutno izuzeto mali u odnosu na zemlje EU. U Francuskoj je, recimo, obuhvat 99 odsto, što je najbolje, a mi sa 23 odsto smo daleko i ispod očekivanog i onog čemu težimo. Kao društvo moramo težiti tome, i to ne na način da se djeca smiještaju u školu, već da imaju adekvatnu brigu u predškolskim ustanovama – kaže Sanja Partalo.
Podsjećamo, u Srpskoj su prošle sedmice po hitnom postupku usvojene izmjene i dopune zakona po kojima će od septembra djeca s poteškoćama u razvoju i djeca bez roditeljskog staranja moći besplatno da pohađaju vrtiće, a vrtići će moći i da organizuju produženi boravak za najmlađe osnovce.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu