Sjećamo se i zatvorenih radnji, zabrana kretanja za starije od 65 godina, redova za kupovinu životnih namirnica. Ali, ni najžešći pesimisti nisu slutili da ćemo i ove, 2021. godine, najljepše godišnje doba dočekati u kandžama pandemije.
Istina, danas nema policijskog časa, niti lokdauna, ali sve su prilike da korona hvata novi zalet, žešći od svih dosadašnjih.
Poređenja radi, proljeće 2020. Republika Srpska je dočekala sa ukupno 59 kovid pozitivnih. Ove godine proljeće dočekujemo sa nekoliko stotina novih slučajeva zaraze dnevno. Kovid pošast je već odnijela više od 2.400 života u Srpskoj, a kraj pandemije još se ne nazire.
Da li će ovog proljeća narod, iscrpljen pandemijom, neizvjesnošću i strahovima, osiromašen ekonomskom krizom i sluđen pravilima “nove normalnosti”, konačno ugledati svjetlo na kraju tunela? Ima li nade da ćemo do ljeta skinuti maske i prodisati punim plućima? Ili nam sljeduje novi “zatvor”?
Lošije nego lane
Kakvo nas proljeće očekuje, u meteorološkom, epidemiološkom, ekonomskom i socijalnom smislu?
Ekonomisti i meteorolozi su prilično suzdržani u prognozama: u doba klimatskih promjena i globalne krize, teško je, poručuju, biti prorok.
Epidemiolozi su mnogo jasniji: situacija je teška, a da li će biti još gora umnogome zavisi od toga koliko se čuvamo i brinemo o svom zdravlju.
– Tokom godinu dana borbe s pandemijom naučili smo mnogo o novom korona virusu i bolesti kovid-19. Problem je samo što svi ne primjenjujemo ono što znamo – kaže dr Biljana Mijović, profesorka epidemiologije i pomoćnica dekana za projekte i međunarodnu saradnju na Medicinskom fakultetu u Foči.
Danas smo, uprkos tome što znamo kako se virus širi i koja su ponašanja rizična, u daleko lošijoj situaciji sada nego što smo bili prošlog proljeća, kada o “nevidljivom neprijatelju” nismo znali skoro ništa.
Porodice
Sada nas čeka borba za suzbijanje trećeg talasa kovid-19, epidemijska linija ima uzlazni trend i još nije dostigla vrhunac koji smo imali krajem oktobra prošle godine, ali je vrlo blizu tog vrha, poručuje dr Mijović.
– Mislim da se da će kovid-19 nastaviti da se širi još neki period ovim intenzitetom, a epidemijski vrh bi se mogao dostići za dvije nedjelje. Tada će kriva krenuti silazno, ali ne takvom brzinom kakvom se popela do vrha. Virus je ponovo ušao u porodice i ima visok potencijal širenja – upozorava profesorka Mijović.
Pošto znamo da se virus prenosi ako se zaraženoj osobi približimo na manje od jednog metra, a znamo i da preuzimamo veliki rizik ako skinemo masku ili je ne nosimo pravilno, bilo bi dobro da se malo strpimo i druženja odložimo za toplije dane, kada se otvore kafanske bašte, poručuje dr Mijović.
– Mogli bismo i da se hitrije da se vakcinišemo, da što prije steknemo imunitetet, dok onima koji su oboljeli on ne opadne. Inače, vrtićemo se u krug – upozorava dr Mijović.
To sa “hitnim vakcinisanjem” nije baš realno, jer nabavka vakcina u Srpskoj kasni, dok u drugom dijelu države, u Federaciji BiH, nije ni počela.
Zima do sredine aprila
Ali, bar nas sunce neće izdati! Ovog proljeća očekuje nas vedrije, sunčanije i toplije vrijeme nego prethodnih nekoliko godina. Tako bar tvrdi Nebojša Kuštrinović, banjalučki meteorolog veteran i član Komiteta za klimatske promjene BiH.
Nakon relativno blage, ali mnogima duge i naporne zime, očekuje nas toplo i sunčano proljeće, najsličnije onom koje smo imali 1978. godine, kaže Kuštrinović, pozivajući se na podatke Evropskog centra za srednjoročne i dugoročne prognoze.
Ipak, da bismo to dočekali, treba nam – još malo strpljenja! Iako je po kalendaru proljeće počelo, nećemo se tako lako riješiti zime. Slijedi nam još 20-ak hladnih dana, pogotovo ujutru, ložićemo vatre i grijati stanove do polovine aprila. Ali, i to će proći.
– U aprilu, maju i junu imaćemo više sunčanih dana nego lane i preklane, a to je dobro u uslovima pandemije. Imaćemo povećanu količinu UV zračenja, šo će djelovati kao prirodna dezinfekcija – tvrdi Kuštrinović.
Moguća “mala tornada”
Loša vijest je da nas i ovog proljeća, zbog klimatskih promjena, mogu iznenaditi jaki vjetrovi i oluje, a naši krajevi se nalaze u prostoru gdje su moguća čak i “mala tornada”.
– Komitet za klimatske promjene je već upozorio urbaniste da treba da računaju na ovaj rizik, kada planiraju razvoj gradova i bezbjednost pri gradnji – upozorava Kuštrinović.
“Mala tornada” i veliki rizici mogući su i u ekonomiji. Pandemija korona virusa je već u dobroj mjeri razotrikrila koliko je privreda Srpske krhka i neotporna na “bočne udare”.
Neki ekonomski stručnjaci, inače poznati po ozbiljnim i utemeljenim analizama, nisu se usudili da odgovore na pitanje kakvo proljeće očekuje privredu Srpske i BiH. Jedan od njih je i Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Istočnom Sarajevu, koji poručuje da bi u ovakvoj situaciji svako predviđanje bilo nepouzdano.
Politička manipulacija
Ekonomistkinja Svetlana Cenić, međutim, smatra da su stvari prilično jasne: sa ovakvim političarima i ovakvim politikama, smatra ona, ništa dobro ne možemo očekivati. Naprotiv, ekonomska i socijalna nesigurnost ovog će proljeća samo rasti, upozrava Cenićeva.
– Kupovna moć stanovništva drastično opada, to je vidljivo iz dana u dan, a vidljivo je i da sloj i soj, koji je obogatio na politici i korupciji, ekonomski jača, dok većina ljudi jedva preživljava. Ako imamo lošu vlast, koju vode loši ljudi, ne može se očekivati da proljeće bude dobro – uvjerena je Cenićeva.
To što vlast pokušava da “prikaže” da su cijene porasle samo simbolično, ocjenjuje Cenićeva, obična je statistička varka i politička manipulacija.
– Oni saberu cijene namještaja i cijene hljeba, pa izvuku neki prosjek. Pa jasno je da u ovoj krizi ljudi ne kupuju čak ni garderobu, a kamoli namještaj! A cijene hrane, koja se kupovati mora, drastično su porasle – kaže Svetlana Cenić.
Podsjeća da je u Federaciji BiH privredi i stanovništvu moratorijum na otplatu kredita produžen do juna, pa se nada se da će se to desiti i u RS, ali upozorava da stanovništvo sve rjeđe poseže za kreditima.
– Ljudi se ne usuđuju da dižu kredite, jer nisu siguni da će sutra imati posao i da će imati od čega da otplaćuju rate – upozorava Cenićeva.
Privreda
Da i stanovništvo i privredu čeka izazovno i neizvjesno proljeće, saglasan je i Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS “Svot”.
Mnogo toga će, ističe on, zavisiti od epidemiološke situacije, i u našoj zemlji, ali i u Evropskoj uniji, koja je najveći spoljnotrogovinski partner BiH.
– Proljeće će biti teško, ali ne jednako teško za sve privredne grane. Po prošlogodišnjem iskustvima znamo da su neke grane ostale neokrznute, a tu prije svega mislim na proizvodnju hrane, sredstava za higijenu i pomoćnih ljekovitih sredstva, koje su doživjele ekspanziju – kaže Grabovac.
Rast će, dodaje, vjerovatno bilježiti i neke vrste IT usluga.
Kao i lane, i ovo će proljeće biti teško za turizam, saobraćaj, ugostiteljstvo, kao i za industriju zabave i za kompanije koje se bave organizacijom događaja.
– S obzirom na to da su se naši privrednici pokazali kao dosta felksibilni u prilagođavanju novoj situaciji i da su već stekli neka iskustva iz prošle godine, to nam daje nadu da se neće razviti najgori scenario, koji podrazumijeva masovna otpuštanja radnika, drastično smanjenje plata, ili čak gašenje preduzeća i radnji – kaže Grabovac.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu