Takav slučaj je sa vodom za piće i pivom. U pet godina ostvarili smo deficit veći od 1,1 milijardi KM u spoljnotrgovinskoj razmjeni samo ova dva proizvoda iako imamo proizvodnju koja može da obezbijedi vlastite potrebe.
Po podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, od 2017. do 2021. godine uvezeno je vode za piće u vrijednosti od 801,9 miliona KM, a izvezeno 249,5 miliona KM. Vrijednost uvezenog piva u ovom periodu je 582 miliona, a izvezenog 19,1 miliona KM.
– Trend uvoza vode je u konstantnom rastu od 2017. godine, ako isključimo 2020. koja je bila pandemijska, kada je generalno došlo do smanjenja uvoza svih roba. Uvoz vode je bio najveći 2021. godine, oko 185,9 miliona KM, a izvoz 2018. u vrijednosti od oko 56,7 miliona KM i od tada bilježi pad – navode u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Neophodna pomoć države
Kada je u pitanju pivo, prosječna godišnja vrijednost uvoza je 116,4 miliona KM, a vrijednost izvoza oko 3,8 miliona KM. Dakle, vrijednost uvoza je veća čak 30 puta od izvoza. Pri tome, u BiH postoji pet velikih pivara!
Prekomjeran uvoz piva u Bosnu i Hercegovinu odražava se na pad prometa i prihoda Banjalučke pivare.
Direktor Banjalučke pivare, Ilija Šetka, za Srpskainfo ističe kako je BiH na prvom mjestu u Evropi, a možda i svijetu po procentu učešća stranih piva na tržištu BiH. Uopšte ne misli da bi institucije nešto trebalo da urade kako bi zaštitile domaću proizvodnju.
– To je pogrešna floskula koja se provlači već 20 godina kroz Udruženje pivara i medije. Država niti treba niti može da zabrani, ograniči ili penalizuje uvoz stranih piva. Država treba da uradi drugu stvar, a to je da pomogne domaćim pivarama da opstanu, pogotovo nakon svih poteškoća koje su donijele pandemija i sukob u Ukrajini. Postoji mnogo stvari koje bi se mogle uraditi, prije svega oko poreskih olakšica u određenom periodu i kroz obezbjeđenje povoljnih kredita. Najbolji primjer podrške države je primjer Sarajevske pivare, koju država kreditira sa oko 20 miliona KM neplaćenih poreza. Kada bismo mi dobili takvu podršku, izvoz Nektara u region bio bi veći nego uvoz stranih piva u BiH – poručuje Šetka.
Radna mjesta
U punionicama vode za piće potvrđuju da se i na njih negativno odražava prekomjeran uvoz vode.
– Nova struktura vlasti treba da nađe mehanizme kojima bi se bar ublažio prekomjeran uvoz vode kako bi domaći proizvođači mogli više proizvoditi. Tako bismo “proizveli” i nova radna mjesta – kažu u “Princess kiseljak” Tešanj.
S druge strane, kako tvrde, izvoz im najviše otežavaju visoki nameti države, koje moraju ukalkulisati u cijenu, pa su samim tim i skuplji od proizvođača u okruženju ili EU.
– U prošloj godini po prvi put smo ostvarili izvoz za Austriju, i to zato što je uvoznik čovjek sa naših prostora. Količina je zanemarljiva – 10 paleta pakovanja po pola litra – istakli su iz “Princessa”.
Takođe su naveli da treba povećati svijest građana o domaćim proizvodima kako bi potrošačima bilo jasnije koje su prednosti konzumiranja domaćih proizvoda – od punjenja budžeta, novih radnih mjesta itd.
– Iz dosadašnjeg iskustva u ovom poslu od oko 25 godina, i nacionalizam igra veliku ulogu u potrošnji domaćih proizvoda. Recimo, u Republici Srpskoj je mnogo teže prodati proizvod koji je proizveden u FBiH. Konkretno, voda koja se tamo troši je Vitinka, koja je domaći proizvod, ali i Knjaz Miloš, Rosa, Prolom itd, koje oni smatraju svojim. Ista takva slika je i u kantonima u kojima je većina hrvatski živalj, koji Janu, Jamnicu i druge doživljavaju kao domaće – svoje. Vjerovatno lobisti iz reda političara u najvećoj mjeri doprinose tome, a vjerovatno ostvaruju i profit od lobiranja za uvoz voda – zaključuju u “Princess kiseljak”.
Nove obaveze, nikakve olakšice
Vedrana Miličević Duno iz “Nevra” Kreševo ističe kako su uvozne vode popraćene jakim marketinškim kampanjama, pozicioniranjem i distribucijom.
– Zato je teško konkurisati na tržištu – kaže Miličević Duno.
U ovoj kompaniji smatraju da tržište treba biti slobodno, odnosno da ne treba osporavati uvoz, nego pomoći domaćoj proizvodnji da pojača svoju konkurentnost, reputaciju i proizvodnu moć.
– Da bi ojačala svoju ekonomiju, država treba da ulaže u privredu. Baš kao i proizvođač. Zavisimo jedni o drugih. U drugim zemljama imamo primjere gdje država subvencioniše proizvodnju ili nabavku mašina, sirovine, radne snage, daje razne podsticaje, gura svoje proizvođače da ostanu i opstanu na svojoj teritoriji. Kod nas se radi baš suprotno – država maksimalno crpi iz privrede, konstantno se nameću nove obaveze, novi zakoni sa novim nametima, a nikakve olakšice, subvencije i podsticaji. Dok jedan proizvođač podmiri sve obaveze teško da ostaje išta za marketinške aktivnosti, ulaganja u razvoj proizvoda ili slično. Vrtimo se u krug, i to sve uži krug – govori Miličević Duno.
“Nevri”, kako navodi, plasman proizvoda na strano tržište najviše otežava skup proizvod, kao rezultat skupe proizvodnje. “Nevra” d.o.o. nema linije za punjenje ogromnih kapaciteta kojim bi radila veće količine sa manjim proizvodnim troškovima. Takvi proizvođači i mogu konkurisati van svojih granica.
Kupovina domaćih proizvoda
Senida Subašić, brend menadžer kompanije “Oaza” d.o.o. Tešanj, čiji je proizvod svojevremeno bio i na zvaničnom meniju Bijele kuće, ističe činjenicu da je kvalitet voda u BiH po svim parametrima bolji od većine uvoznih voda jer smo tradicionalno zemlja bogata kvalitetnom vodom.
– “Oaza” je premium brend vode koji je u porastu, a s našom snagom i kvalitetom borimo se za bolje mjesto na tržištu – istakla je Subašić.
Ocjenjuje neophodnim da se kontinuiranim i značajnim projektima na državnom nivou razvije svijest potrošača kada je u pitanju značaj kupovine domaćih proizvoda.
– Neophodno je ugraditi u svijest građana da će se kupovinom domaćih proizvoda povećavati potražnja tih proizvoda, a samim tim stvoriti i potreba za većom proizvodnjom, što će u krajnjem koraku dovesti do potrebe za novim zapošljavanjem radnika. Razvijena i jaka privreda daje garanciju da će i ekonomija, zdravstvo, obrazovanje i sve ostale oblasti od kojih zavisi standard življenja u jednoj državi biti stabilnije i odgovornije – kaže Subašićeva.
Prema njenim riječima, “Oaza” je uspješni domaći brend premium kvalitete prepoznat i u zemljama EU.
– “Oaza” svoju vodu kontinuirano godinama izvozi na tržište Njemačke, Austrije i Švajcarske, u zemlje sa najrigoroznijim standardima i kontrolama kvaliteta. To nam omogućava kvalitet proizvoda i standarde poput IFS-a – kaže ona.
Voda iz Srbije prednjači
U Bosnu i Hercegovinu je prošle godine u devet mjeseci uvezeno 43,2 miliona litara vode za piće u vrijednosti od 22,3 miliona KM. Istovremeno je izvezeno 17,5 miliona litara u vrijednosti od 5,4 miliona KM.
Najviše vode je uvezeno iz Srbije (10,6 miliona KM), Hrvatske (6,6 miliona KM), Slovenije (4,7 miliona KM), Italije (200.000 KM) i Francuske (100.000 KM). Ove zemlje čine oko 99,95 odsto uvoza.
U istom periodu smo najviše izvozili vodu u Hrvatsku (4,5 miliona KM), Crnu Goru (400.000 KM), Srbiju (200.000 KM), Austriju i SAD (100.000 KM).
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu