Međutim, složeni detalji sukoba Kijeva i Moskve i načina na koji je Trampova administracija iznevarila Ukrajinu postali su jasni kada je predsjednik te zemlje Volodimir Zelenski održao svoj prvi sastanak sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom.
Sastanak u Parizu, održan pod pokroviteljstvom Francuske i Njemačke, bio je pokušaj oživljavanja mirovnog procesa koji je započeo u Minsku 2015. godine.
Rješavanje sukoba bio je glavni zalog novog ukrajinskog predsjednika. To je bio glavni razlog što je toliko brzo tražio sastanak u Bijeloj kući i što nije imao moć da se suprotstavi kada mu je Tramp tražio političke usluge, piše Njujork Tajms.
U Parizu, kao neiskusan političar suočen sa moćnim majstorom geopolitičkih spletki, Zelenski je imao malo karata sa kojima je mogao da igra bez Amerikanaca u svom ćošku. Sa SAD on bi imao zaštitnika koji bi mogao da održi Ukrajinu u borbi i koji je kontrolisao jedino oružje kojeg se Kremlj boji sankcije protiv Rusije uvedene zbog njene aneksije Krima.
Amerika nikada nije bila formalan učesnik u mirovnim pregovorima, ali je njena vlada bila informisana o složenom stanju. Mnogi od američkih savjetnika sa terena bili su ključne figure o saslušanju o impičmentu, a sada su svi ostali bez funkcija. Svjedočenja pokazuju da je Tramp napustio Ukrajinu, kao i da je podršku prema njoj shvatao kao nužnu cijenu za političke usluge.
Čak je i sama Ukrajima podijeljena po pitanju toga kako da riješi krizu. Nacionalisti vide bilo kakve pregovore sa Rusijom kao kapitulaciju, dok je Zelenski izabran uz podršku onih koji se nadaju da će sukob koji je već odnio 13.000 života što prije okončati.
Sastanak Zelenskog i Putina završen je sa nekim pomirljivim riječima i obećanjima, ali stvarnog napretka nema na vidiku. Zelenski je pokazao hrabrost pristajući na sastanak bez opipljive podrške Vašingtona, ali je odsustvo Amerikanaca bilo više nego primjetno.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu