Za početak nabavite bočicu esencijalnog ulja ruzmarina ili bosiljka. Testovi moždanih talasa pokazuju da udisanje nekog od ovih mirisa povećava nastajanje beta talasa u mozgu što ukazuje na veću budnost. Dovoljno je da stavite malo ulja na kosu, ručne zglobove ili odjeću, bilo koje mjesto gdje možete da osjetite malo mirisa. Ili, stavite malo ulja u difuzer za eterična ulja i pustite da ispuni prostoriju.
Ako pijete napitke s kofeinom imaćete kratkotrajno povećanje koncentracije, a postoje i dugotrajne koristi. Istraživanja pokazuju da osobe koje piju tri ili četiri šolje kafe na dan imaju manju vjerovatnoću da dožive gubitak pamćenja.
Da li ste znali da gingo bilboa poboljšava dotok krvi u mozak, što pomaže ćelijama da dobiju neophodan kiseonik? Uzimajte 120 mg ove biljke na dan. Inače, standardizovan ekstrakt ginka se često prepisuje za prevenciju gubitka pamćenja, kao i šloga.
Drugi način da se poveća dotok krvi do mozga je kretanje. Bilo koja vrsta vježbi će poslužiti, a posebno aerobne poput šetnje i vožnje bicikla.
Nova istraživanja pokazuju povezanost između blage intolerancija na glukozu i gubitka pamćenja u starosti. Održavajte nivo šećera u krvi stabilnim; jedite redovne obroke razumnih količina sa naglaskom na integralne žitarice i povrće bogato vlaknima, umjesto “bijelih” ugljenih hidrata kao što su testjenina i hljeb od bijelog brašna, krompir i riža.
Fokusirajte se na dobre masti (omega 3 masne kiseline), one koje se nalaze u hladno cijeđenim uljima, orašastim plodovima, sjemenkama, avokadu i ribi.
Imajte na umu i da 85 odsto mozga čini voda. Stoga ako ne pijete najmanje osam čaša tečnosti na dan, vrijeme je da steknete ovu naviku. Dehidracija dovodi do umora, koji može da uzme danak u vidu pamćenja.
Takođe, uvjerite se da preko svoje ishrane dobijate vitamin B koji pomaže u izgradnji i obnavljanju tkiva mozga. Banane, leblebije i ćuretina su bogate vitaminom B6, integralne žitarice, meso, koštunjavo voće, sjemenke i pšenične klice su takođe dobri izvori svih vitamina B.
Uložite trud da biste održali mentalnu aktivnost. Rješavanje ukrštenih riječi, učenje stranog jezika, čitanje… može dobro da trenira vaš mozak.
Takođe, nađite način da smanjite stres. Napete osobe imaju visok nivo hormona stresa (kortizola) u svom organizmu. Tokom vremena ovi hormoni mogu da utiču na dio mozga koji kontroliše pamćenje.
Ne morate da pjevate crkvene pjesme ili meditirate, samo radite ono što je jednostavno i zabavno, od ljuljanja u mreži za ležanje do slikanja prstima sa svojom djecom ili unucima.
Slušajte često muziku, i to različite vrste. Stručnjaci su utvrdili da slušanje muzike može da poboljša koncentraciju i pomogne vam da se sjetite šta ste učili. A ako zaista želite da izoštrite svoje pamćenje kupite muzički instrument. Učenje sviranja će vam pomoći da razvijete motorne vještine koje fino regulišu sposobnost mozga da analizira i fokusira se, prenosi Kurir.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu