Dok je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ovog vikenda rekao da Moskva i dalje ima ima dovoljno projektila da naredi još teških udara, ukrajinski vojni komandant upozorio je da bi Rusija mogla ponovo pokušati da zauzme Kijev nakon nadiranja iz Belorusije na sjeveru, potencijalno krajem februara sljedeće godine, godinu dana nakon početka invazije.
General major Andrij Kovalčuk rekao je da može da “predvidi” ruske snage kako pokušavaju da napadnu Ukrajinu sa sjevera, istoka i juga.
– Mi predviđamo takve opcije, takve scenarije. Pripremamo se za njih. Živimo sa mišlju da će oni opet napasti. To je naš zadatak – rekao je on Skaj njuzu.
Gardijan ukazuje da je do njegove procjene došlo dok se mnogi analitičari slažu da je 10-mjesečni rat dostigao još jednu ključnu fazu, sa obje strane koje se bore protiv zastoja, što je navelo ukrajinske vojne zvaničnike da traže još oružja od Zapada da povrate inicijativu.
Kijev bolje pripremljen da odbije novu ofanzivu
Prošlog februara su ruske snage prešle granicu iz Bjelorusije krećući se ka prestonici Ukrajine. Prišle su Kijevu na manje od 30 km od centra grada. Ali, ofanziva je zastala prije nego što je Ukrajina pokrenula kontraofanzivu da otjera Ruse dalje od grada. Kovalčuk je ukazao da bi Kijev bio bolje pripremljen da odbije ruske trupe u slučaju ponovljenog scenarija.
– Ovo više neće biti slučaj kad su oni prosto ušetali kao 24. februara – rekao je on.
Prošle nedjelje je ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov otkrio u intervjuu za Gardijan da ruski predsjednik Vladimir Putin priprema veliku ofanzivu u novoj godini. Glavni komandant Ukrajine, general Valerij Zalužni takođe je ove nedjelje rekao da se očekuje još jedan napad na Kijev velikih razmjera početkom sljedeće godine.
– Rusi pripremaju 200.000 novih vojnika. Ne sumnjam da će još jednom krenuti na Kijev – rekao je on Ekonomistu.
Rusija bi mogla da pokrene veliki napad sa istoka, juga ili sjevera
List piše da Rusija prikuplja ljudstvo i oružje za novu ofanzivu. Već u januaru, ali vjerovatnije na proljeće, ona bi mogla da pokrene veliki napad iz Donbasa na istoku, sa juga ili čak iz Belorusije na sjeveru.
Ruske trupe će nastojati da potisnu ukrajinske snage i mogle bi čak da pokušaju po drugi put da zauzmu Kijev navodi Ekonomist pozivajući se na procjene generala.
Zalužni je zajedno sa generalom Oleksandrom Sirskim, komandantom kopnenih snaga i Zelenskim protekle dvije nedjelje upozoravao na kritične mjesece koji sup red Ukrajinom. Zapadni izvori kažu da je ruski komandant, general Sergej Surovikin, na ovo uvijek gledao kao na višegodišnji sukob.
Konflikt u zastoju
A trenutno se smatra da je konflikt u zastoju ledenog blata. Gotovo da nije bilo kretanja već mjesec dana duž oko 1.000 kilometara fronta.
U međuvremenu je britansko Ministarstvo odbrane u izvještaju u subotu potvrdilo “povećanje” u ruskim dalekometnim udarima na ukrajinsku ključnu infrastrukturu. Najviši britanski oficir, admiral Toni Radakin, rekao je ove nedjelje da nedostatak artiljerijskih granata znači da se ruski obim za kopnene operacije “brzo smanjuje”.
Neki analitičari sumnjaju da je Moskva sposobna za novu kopnenu ofanzivu protiv Kijeva početkom 2023, vjerujući da su ruske snage loše pripremljene, potučene i istrošene.
“Prerano za mirovne pregovore”
Pojava zastoja podstakla je nove interese za mirovne pregovore. Francuski predsjednik Emanuel Makron, američki Džo Bajden i Putin su posljednjih dana razgovarali o diplomatskom rješenju. Mnogi na Zapadu – šokirani patnjom Ukrajinaca ali i umorni od rastućih troškova energije – bi to pozdravili. Ali, ukrajinski komandanti tvrde da to ne bi trebalo da se prerano desi.
Jer ako bi Ukrajina danas pokušala da zaustavi rat, zamrzavajući borbene linije na mjestu, Rusi bi mogli bolje da se pripreme za sljedeći napad. Zalužni je rekao da Ukrajincima ponestaje zaliha municije za postojeće odbrambene sisteme, uglavnom iz sovjetske ere.
Takođe im treba još više i bolje protivraketne odbrane – očekivani američki “patritot” biće veliko pojačanje, ali obučavanje vojnika za rad na ovom PVO sistemu iziskuje vremena i trebali su da ga dobiju još prije nekoliko mjeseci.
Presijecanjem kopnenog mosta Ukrajina dobija jaču polugu za pregovore
Ekonomist piše da ni protivvazdušna odbrana neće biti dovoljna ako Ukrajina želi da izađe iz ovog sukoba kao napredna demokratija. Iako su ruske snage ove godine zauzele samo mali dio ukrajinske crnomorske obale, to ih stavlja dovoljno blizu svih velikih ukrajinskih luka da ugroze pomorski saobraćaj. Sem ograničenih količina ukrajinskog žita, izvoz zemlje je i dalje uvelike odsječen.
Sa današnjom granicom, Rusija ima kopneni most koji može da opskrbi Krim i ugrozi jug zemlje.
Nasuprot tome, ako Ukrajina presiječe kopneni most i ponovno zauzme sjevernu obalu Azovskog mora, onda može da pregovara sa pozicije snage, stavljajući čak i anektirano poluostrvo u domet svoje artiljerije. Time može diskreditovati ideju da Rusija može da pobijedi jednostavno pokretanjem novog napada za nekoliko godina, smatra list.
“Bezbjednosne garancije loša zamjena za teritorijalni integritet Ukrajine”
Zelenski je Ekonomistu rekao da “95-96 odsto ljudi želi da deokupira čitavu svoju teritoriju”, vrati sve što su Rusi zauzeli i 2014. i ove godine. On smatra da su zapadna obećanja o bezbjednosnim garancijama loša zamjena za teritorijalni integritet njegove zemlje. Na kraju krajeva, slične garacije koje su Ukrajini ponudile Amerika i Britanija 1994, kad je zemlja predala sovjetsko nuklearno oružje na svom tlu, pokazale su se skoro bezvrijednima 20 godina kasnije, prenosi Blic.
Pristalice Ukrajine vjeruju da je vraćanje svega maksimalistički cilj koji će se Kijev boriti da postigne.
Ekonomist piše da su Putinove nuklearne prijetnje razlog da se obezbijedi da Rusija ne pobijedi, ali i razlog da se zahtijeva da Ukrajina ne prijeti ruskim priznatim granicama. Čitav svijet – uključujući Rusiju – imao bi koristi od neuspjeha ideje ponovnog stvaranja ruskog carstva. Što više teritorije Ukrajina može da povrati, veće su šanse za njen trajni uspjeh, zaključuje list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu