Beković je rekla za Tanjug da se djeca o iskustvu nasilja na internetu povjeravaju prije svega nastavnicima jer u njih imaju najviše povjerenja, dok su roditelji posljednja adresa kojoj se obraćaju po tom pitanju, kao i da kontakt centar dobija pozive i od roditelja i nastavnika, dok se djeca javljaju onda “kada se više nema kud”.
– Sama mogućnost da neko prijavi digitalno nasilje na anonimni broj telefona 19833 ohrabruje sve građane i djecu da nam se obrate za pomoć i podršku – rekla je Beković.
Govoreći o pozivima, ona je rekla da ih svakodnevno primaju, te da se jedan dio odnosi na prijavu digitalnog nasilja, a drugi na potrebu za savjetima, informacijama i tehničkom podrškom.
– Djeca se najviše žale na zloupotrebu fotografija, ucjene i prijetnje eksplicitnim fotografijama, ali i da ih kontaktiraju nepoznate osobe, dok roditelji uglavnom pozivaju zbog prekomjerne upotrebe interneta, odnosno zavisnosti od video igrica – objasnila je ona.
Objašnjavajući proceduru nakon prijave, Beković je rekla da je Centar putem aplikacije povezan sa nadležnim institucijama, odnosno Odeljenjem za visokotehnološki kriminal i Tužilaštvom i da se, po prijemu prijave, ti organi odmah obavještavaju.
Beković je apelovala na sve građane da, prilikom podnošenja prijave, dostave i dokaze – skrinšotove ekrana i linkove, kako bi slučaj mogao da se procesuira.
– Dakle, nikada ne brišite neprimjerene poruke i sadržaj, kao i ružne fotografije, već to čuvajte prije svega kao dokaz – istakla je ona.
Kada je riječ o “bezazlenim internet šalama” koje mogu imati negativne posljedice po dijete na koje se odnose, Beković je rekla da je od velikog značaja uloga roditelja koji pri vaspitanju moraju djeci da objasne da ono što je za njih smiješno i šaljivo, za drugo dijete može biti uvredljivo.
– Roditelji još prije kupovine digitalnog uređaja i puštanja djeteta na internet moraju da mu objasne da, kao i u realnom svijetu, ne smije nikoga da vrijeđa i omalovažava, kao i da sav govor mržnje može da bude upotrijebljen u procesu protiv njega – objasnila je Beković.
Ona je naglasila da roditelji moraju da budu upućeni u to šta se sve postavlja na internet, šta od toga njihova djeca konzumiraju, s kim ćaskaju i zašto ih privlače određene igre, kao i da ukažu na opasnost od različitih internet izazova, naročito na TikToku.
– Da im objasne da to nije način da privuku pažnju, već da može biti jako opasno po njihov život. Mi smo imali veliki broj slučajeva sa smrtnim posljedicama prilikom učešća djece u takvim izazovima, zbog čega bi trebalo i roditelji i djeca da prijavljuju ovakav sadržaj – podvukla je ona.
Imajući u vidu da su djeca često vještija od svojih roditelja u korišćenju interneta, Beković je rekla da Ministarstvo informisanja i telekomunikacija svakodnevno održava edukacije putem Nacionalnog kontakt centra u svim osnovnim i srednjim školama na kojima informiše odrasle o načinu na koji treba da zaštite svoju djecu.
– Djeca ne smiju objavljivati privatne podatke – gdje žive, u koju školu idu, da ostavljaju broj telefona, da ne objavljuju svoju lokaciju, naročito kada negdje idu sama. Ukoliko roditelji dozvole djetetu da otvori društvenu mrežu, bitno je da ga upozore šta se sve tamo dešava, da profi bude zatvoren za javnost, ali i kako da se ponaša i kome da prijavi ukoliko se desi problem, jer niko nije apsolutno bezbjedan, budući da uvijek postoje zlonamjerne osobe – rekla je Beković.
Ona se osvrnula i na nacionalnu platformu Čuvam te i podsjetila da je riječ o međuresornoj saradnji putem koje se mogu prijaviti svi oblici nasilja, uključujući i digitalno.
– Svi mi zajedno – institucije, mediji i nevladin sektor, moramo da se trudimo da smanjimo rizik od svakog vida nasilja, a prevencija je jedan od najboljih načina. Kada smo upućeni u ono što se dešava i imamo informacije i znanje, onda ćemo smanjiti taj rizik od svih opasnosti i zaštiti djecu, koji su najosetljivija kategorija – zaključila je Beković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu