Zakon nosi ime Emeta Tila, crnog dječaka (14) brutalno ubijenog 1955. u Misisipiju.
Zakon omogućuje krivični progon linčovanja koje je opisano kao urota da se počini zločin iz mržnje koji završi smrću ili teškom povredom.
Tilova smrt i odluka bjelačke porote da oslobodi dvojicu bijelaca koja su kasnije priznala ubistvo, skrenula je pozornost nacije na zločine i nasilje s kojima su se suočavali crnci u Americi i izazvala bijes zagovornika ljudskih prava.
Potpisujući zakon, predsjednik se pozabavio “nedovršenim poslom” i “užasom” u američkoj istoriji, rekla je potpredsjednica Kamala Haris.
Haris, prva potpredsjednica crne i azijse rase, gurala je taj zakon kada je bila senatorka iz Kalifornije.
– Linčovanje nije ostatak prošlosti. Rasni zločini se još uvijek događaju u našoj naciji. I zato moramo imati hrabrosti da ih nazovemo pravim imenom i počinioce privedemo pravdi – dodala je.
FBI je u avgustu 2021. objavio podatke po kojima su zločini iz mržnje u SAD prethodne godine dostigli najveći stepen u posljednjih deset godina, ponajviše zbog napada na crnce i azijate.
Bajden, kojemu su crnački birači pomogli da postane predsjednik, rekao je da se zakon ne tiče samo prošlosti.
– On se odnosi i na sadašnjost i na budućnost. Rasna mržnja nije stari problem. Ona je stalni problem – rekao je Biden, prenosi Klix.
Zakon je u Senatu prošao jednoglasno, a u Predstavničkom domu s 422 glasa ‘za’ i tri ‘protiv’.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu