Početak izgradnje, nakon izbora izvođača i drugih procedura, planiran je na proljeće naredne godine. Vrijednost radova je 400.000 KM, obezbijeđenih putem projekta BH5.
Ljubo Ninković, vršilac dužnosti direktora Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije, kaže da je ovaj projekat samo dio od ukupno 2,5 miliona KM utrošenih ove godine za zbrinjavanje izbjeglica, raseljenih osoba i ostalih socijalno ugroženih, na području Gradiške. Ninković je pohvalio i dobru saradnju s Ministarstvom za izbjeglice i raseljena lica BiH, koje je bitno doprinijelo rješavanju stambenih problema ove kategorije stanovništva u Gradiški.
U ovoj sredini, naglasio je Ninković, posljednjih nekoliko godina zaista je urađeno mnogo, a dobra praksa biće nastavljena i u narednoj godini.
– U okviru Regionalnog projekta stambenog zbrinjavanja, u Gradiški je, pored ostalog, izgrađena zgrada sa 32 stana. Projektom CEB2 takođe je izgrađena još jedna stambena zgrada sa istim brojem stanova i za iste namjene. Izgradnja kuća za izbjeglice iz Hrvatske je nastavak dobre prakse – smatra Ninković, koji je u Gradiški, zajedno s Draganom Ilić, gradonačelnikovom zamjenicom, ove sedmice uručio rješenja o izgradnji kuća porodicama protjeranim iz Hrvatske.
Kolektivni centar
Završetkom zgrade za socijalno ugrožene u Novoj Topoli, rečeno je ovom prilikom, biće omogućeno raspuštanje svih kolektivnih centara na području Gradiške, koje su koristile izbjeglice iz Hrvatske i raseljene osobe iz FBiH.
Dragana Ilić je podsjetila da će gradska uprava Gradiška, po već ustaljenoj praksi, obezbijediti tehničku dokumentaciju i komunalne priključke.
– Na području Gradiške izgrađeno je ili dovršeno 75 individualnih stambenih objekata za izbjeglice i raseljene. Osim toga, 23 objekta su u fazi izgradnje, a za 14 je u toku pribavljanje tehničke dokumentacije – istakla je ona.
Navodi da će ovim korakom, nakon izgradnje kuća naredne godine, biti zbrinute i sve osobe odnosno porodice iz Hrvatske koje su Gradišku izabrale za mjesto trajnog boravka.
Među devetoro potpisnika ugovora o stambenom zbrinjavanju je Snježana Sužnjević, koja je u Gradišku s porodicom tokom rata izbjegla iz Veljuna kod Karlovca.
– Ovo je trenutak, odnosno dan koji sam dugo čekala. S porodicom sam podstanar već 25 godina. Kupili smo plac, započeli gradnju kuće, ali nismo u mogućnosti, bez pomoći, da je završimo i napokon se skućimo. Za mene, supruga i sina, ovo je važan događaj – kazala je Sužnjevićeva.
Emocije
Stevo Kutić iz Slavonske Požege i Milan Vujić iz Lipika, koji su se u Gradiški nastanili krajem rata, dijele iste emocije sa Snježanom Sužnjević. Oni kažu da su na dohvat konačnog stambenog rješenja, mada su tokom dvije i po decenije, od kada su prinudno napustili svoja imanja u Hrvatskoj i došli u Gradišku, više puta gubili nadu. Sada ipak vjeruju u konačno rješenje, zahvaljujući lokalnoj i republičkoj vlasti.
– Mnogo godina je prošlo, ovdje nam je lijepo, dobro smo prihvaćeni od lokalnog stanovništva, ali je problem besparica. Teško je graditi kuću i život organizovati praktično od početka. Sve smo imali, pa izgubili. Teško je to objasniti bilo kome, jer samo mi, koji smo protjerani, uveliko postradali. Razumijemo šta znači doći u nepoznato mjesto, bez ičega i početi od nule – kazao je Kutić za Srpskainfo.
U Gradiški nema preciznih podataka o broju izbjeglih iz Hrvatske koji su ovdje, nakon “Bljeska” i “Oluje”, pronašli utočište i odlučili da ostanu. Prema procjenama, radi se o minimalno dvije hiljade, mada su brojke promjenljive zbog stalnih migracija.
Ljubo Ninković je rekao da je na području Republike Srpske potrebno stambeno zbrinuti još 5.000 osoba.
– Imamo dva vida zbrinjavanja, stambeno i socijalno. Sekretarijat za raseljena lica i migracije Republike Srpske formirao je komisiju koja treba da utvrdi stanje odnosno potrebe – kazao je Ninković u Gradiški, nakon potpisivanja ugovora o izgradnji individualnih stambenih objekata za izbjeglice iz Hrvatske.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu