Od kad je usvojen novi Zakon o legalizaciji u RS mnogi vlasnici koji nisu legalizovali svoje kuće iskoristili su mogućnost da to učine, jer će od januara troškovi ovog postupka biti uvećani za 20 odsto.
Nakon nedavne ocjene Ustavnog suda RS da su naknade određene na nejednak način i da su ilegalni graditelji objekata bili povlašteni, svi građani plaćaju punu cijenu legalizacije.
U oba roka, do kraja 2013. godine, a potom i kraja 2016. godine, gradskoj upravi podneseno je oko 4.000 zahtjeva za legalizaciju, mada se procjenjuje da je na ovom području broj nelegalno izgrađenih objekata višestruko veći.
Da bi izbjegla dodatne troškove, koji su najavljeni od januara iduće godine, Radojka Dujković iz Trnjaka kod Bijeljine predala je zahtjev za legalizaciju kuće površine 56 metara kvadratnih. Koliko će je to koštati, kaže, još uvijek ne zna.
Živim sama, a penzija mi je 200 KM. Moraću da se zadužim da legalizujem kuću u kojoj sam opremila dvije sobe i kupatilo – kaže ova starica koja je izbjegla sa Ozrena.
Soka Aleksić već je okončala legalizaciju svog doma.
– Legalizovala sam kuću u gradu od 150 kvadrata i pomoćni objekat sa garažom od 140 metara kvadratnih. Cijeli taj postupak me koštao oko 4.000 KM. Preskupo je, ali nemamo izbora – kaže Soka i ističe da je procedura veoma komplikovana.
Legalizacija predstavlja veliki urbanistički problem, a njegovim rješavanjem Gradska uprava Bijeljina bavi se od 2000. godine.
Za pokretanje postupka legalizacije bilo je dovoljno da se podnese dokaz o vlasništvu objekta, dok ostalu dokumentaciju stranka dostavi u roku od mjesec dana. Ispostavilo se da je više od polovine graditelja iskoristilo zahtjev samo zbog priključaka struje i vode, pa je lokalna administracija, ulazeći u postupak rješavanje zahtjeva od vlasnika i investitora tražila da dopune na neophodnu dokumentaciju.
Ustavni sud Srpske nedavno je utvrdio da propisane naknade za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, nisu u skladu sa Ustavom, pa više nema povlaštenih kategorija. Nema fiksne naknade, već se obračunava po kvadratu korisne površine, u zavisnosti od zone.
Građanima je omogućeno da plaćaju na rate uz bankarsku garanciju. Za objekat površine 150 metara kvadratnih naknada je bila 500 maraka, dok je sada mnogo veća.
Šef Odjeljenja za legalizaciju grada Bijeljine Dušan Savić pojašnjava da naknada za uređenje građevinskog zemljišta i rente za objekat od 150 metara kvadratnih korisne površine u prvoj zoni iznosi oko 20.000 KM, a za isti objekat u šestoj zoni oko 2.500 KM.
Opštinama i gradovima je ostavljena mogućnost subvencionisanja troškova legalizacije za boračke i socijalno ugrožene kategorije stanovništva, za šta će sredstva biti planirana u budžetu za iduću godinu.
U Gradskoj upravi se nadaju da će ipak uspeti da kroz te subvencije omoguće i ovim kategorijama da legalizuju stambene objekte uz povoljnije cijene.
Penali
Vlasnici nelegalno izgrađenih objekata koji ne podnesu zahtjev za legalizaciju do 18. januara 2019. godine plaćaće penale dok će do 20 odsto biti uvećana naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i renta.
Građani uglavnom podnose zahtjev radi priključka struje i vode, nakon čega gube interesovanje. Dešavalo se da je za isti objekat podnijeto više zahtjeva, a da postupak nikada nije okončan. Procjenjuje se da je u Bijeljini nelegalno izgrađeno preko 20.000 objekata od čega je oko 7.000 individualnih stambenih objekata.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu