Kultura

Rječnik balkanske mitologije (39): Ljekovita svojstva zmije

Kada se u Podgorici izvađeno srce iz ubijene zmije „ušije detetu u haljinicu" doprinosi njegovom „zdravlju i snazi".

FOTO: DIEGO AZUBEL/EPA

U Sokolu narod pravi čorbu u dva suda, od glave, odnosno trupa ubijene bijele zmije, pa kada se sve to skuva i proba, posebno čorba od glave, kao i meso od trupa, svako ko tako uradi „znaće svaki jezik, pa i ‘nemučki’ šta životinje govore”.

Čudotvorna moć koju daje zmija leži u njenom mitsko-magijskom, htonskom supstratu, a korijen takvom vjerovanju proizlazi iz osobene dioniske tradicije. U tom smislu je u svjetskom folkloru raširen motiv da od pojedene zmije postaje razumljiv jezik ptica, zvijeri i riba.

I kod Bugara je zmija jedan od osnovnih likova u mitološkom sistemu. Narod vjeruje da u toku života, a prije svega u ranom djetinjstvu, kada dijete spava na njivi ili livadi, dok roditelji rade u polju, mora zmija preći preko njegovog tijela, čime se naznačuje apotropejska, magijsko-mitološka funkcija “zmije poljarke”, odnosno “čuvarkuće”, koja kao duh čovjekovog pretka obezbjeđuje članu porodice napredak i štiti ga od zlih demona.

Izuzetna fizička snaga, neranjivost junaka vatrom ili oružjem, kao i sama “bliskost” sa zmijama i mladuncima divljih životinja, kako reče Elijade, “omogućavaju zanos, poistovjećenje s bogom” . O tome govori i jedna naša pjesma u kojoj se zmija uzima u sasvim blagorodnom kontekstu, kao dječija igračka: “Čelica me medom zadojila / Bukovom me granom pokrivala / Zmijica me repom zabavljala”.

“Zmija” je zastupljena i u ljubavnoj magiji. Kada bi na Mratince momak odnosno djevojka pogledali “voljenog” kroz osušenu glavu zmije – koja je ubijena između Panađura, tada se, prema vjerovanju, “progledana” osoba odmah privoli na brak.

Zbog motivske i mitološke veze zmije, zmaja i ala, postoji vjerovanje da svaka zmija koja preživi 100 godina postaje ala. Ona tada pusti noge, koje je do stote godine krila, naraste velika i smještena kraj voda ili puta vreba ljude da ih proguta. Prisutno je i drugo narodno vjerovanje da “zmaj nastaje poslije četrdesetogodišnje zmije”.

U koje dane je ime “zmija” tabuisano? Zbog činjenice da je u “zmiji” inkarniran duh umrlog pretka, od koga se očekuje svaka pomoć u kući i kojoj se na dužan način priprema žrtva, praznuju se sljedeći dani posvećeni zmiji, koji se danas prema hrišćanskom kalendaru nazivaju: Mladenci, Blagovijesti i Todorova subota. U te dane ime “zmija” je tabuisano. Postoji, najprije, strah da se ime izgovori, a zatim zmiji se mora prinijeti žrtva. Ukoliko se ime “zmija” izgovori, prema jezičkoj magiji, sama ova demonska životinja će se momentalno pojaviti i svom svojom negativnom i pogubnom moći obrušiti na ljude.

(Nastaviće se)