Kultura

Rječnik balkanske mitologije (30): Boginja Vesna

Vesna je kod Slovena bila boginja proljeća, a povezivana je i sa mladošću.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Vesna je boginja koja je kod naroda bila jako omiljena, jer je smjenjivala vladavinu zime i smrti, odnosno Morene.

Morena je vladala zimom, a taj period su Sloveni (pogotovo sjeverni) povezivali sa smrću. Zima je u to vrijeme bila obilježena nedostatkom hrane, raznim bolestima koje uzrokuje hladnoća, a time i sa mnogo smrti. Vesna donosi zelena polja, cvjetanje, prijatno vrijeme, pogodnije za život i rad. Ovim promjenama u prirodi Vesna donosi radost u domove Slovena.

Proljeće su Sloveni slavili upravo iz razloga što pobjeđuje zimu i predstavlja najavu za ljetno doba. Kako je proljeće u narodu simbolizovalo početak lijepog doba, kad priroda cvjeta, budi se, ponovo rađa i život se obnavlja, tako je i Vesna dobila ulogu kao boginja mladosti.

Jedan od praznika posvećenih Vesni slavio se sa supružnicima koji su sklopili brak prethodne godine. Bio je to jedan od najradosnijih praznika kod Slovena. Za tu priliku su spremani kolači s medom, nazvani medenčićima.

Međutim, ovaj praznik je kasnije crkva vezala za dan 40 mučenika, 23. mart, i danas poznat kao Mladenci. Vesnin cvjetni praznik takođe se održao i danas se naziva Cvijeti.

(Nastaviće se)