U isto vrijeme, Savjet ministara BiH zasijedao je dva puta, Parlamentarna skupština jednom, a Predsjedništvo BiH i Narodna skupština RS ni jednom.
Kada je riječ o Vladi RS, osim nacrta i prijedloga nekoliko zakona, u tom periodu ministri su odobrili koncesiju kineskoj kompaniji „Šandong“ za izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor, prihvatili metodologije rada komisija za Srebrenicu i Sarajevo, dali saglasnost za odgovor na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije, pratila kretanje migranata kroz RS.
Vlada je odobrila 2.913.245 KM uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 1.083 radnika koji su ostali bez posla u stečaju, odobrila 200.000 KM za Banju „Dvorovi“, 100.000 KM za Rukometnom klubu „Borac m:tel” Banjaluka. Takođe, Vlada RS je emitovala osmu emisiju obveznica stare devizne štednje koja će biti obavljena 3. oktobra u ukupnom iznosu 45,3 miliona KM za 1.612 štediša.
U periodu od 7. septembra Savjet ministar BiH odobravao je pare za smještaj institucija BiH, bavio se tehničkim prijemom novog zatvora u Istočnom Sarajevu, odobravao grantove za stambeno zbrinjavanje Roma, formirao savjetodavno tijelo za saradnju sa nevladinim organizacijama i Žalbeni savjet, pokrenuo imenovanje Savjeta RAK. Međutim, najviše bure izazvalo je odobravanje novca od klirinškog duga institucijama kulture BiH što je iz Vlade RS označeno kao neustavno jer je kultura u nadležnosti entiteta.
Parlamentarna skupština BiH za vrijeme kampanje zasijedala je samo jednom, i to pod pritiskom međunarodne zajednice, kako bi usvojili izmjene Zakona o krivičnom postupku BiH.
Istovremeno, stara praksa Narodne skupštine RS je da za vrijeme kampanje nema zasijedanja, a ovaj put je to pravilo važilo i za Predsjedništvo BiH, mada su tri člana pojedinačno tokom proteklog mjeseca imali i „državničkih“ obaveza.
Analitičari se ne slažu oko toga da li institucije treba da zasijedaju, bez obzira na neizbježan uticaj kampanje. Konsultant CCI Ivica Ćavar smatra da je ključni problem što kod nas kampanja ne traje 30 dana, već često i duže od godinu, a to je razdoblje kada bi institucije trebalo da budu u „stalnom zasijedanju“ kako bi barem djelimično nadoknadili sve ono što je propušteno.
-Nažalost, kod nas izborne godine prolaze u svađama, tenzijama, nesuglasicama, raspadima koalicija ili partnerstava u vlasti. Znajući kako institucije funkcionišu u vremenu izbornih kampanja, definitivno je bolje (i jeftinije) za građane da parlamenti i vlade rade samo one hitne i neophodne poslove, kao svakodnevni kontinuitet, ali bez puno besplatne promocije na kojekakvim sjednicama skupština i parlamenata, koje uvijek posluže kao besplatna javna promocija, često sa nikakvim rezultatima – kaže Ćavar za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, ako već četiri godine nisu mogli riješiti neki suštinski problem ili ispuniti neko važno predizborno obećanje, onda je nerealno očekivati da bilo što urade u posljednjem mjesecu prije održavanja opštih izbora.
Jovanović: Bolje je da rade
Direktor Kolicije nevladinih organizacija „Pod lupom“ Dario Jovanović smatra da je ipak bolje da sve institucije normalno rade i u vrijeme kampanje.
-To posebno važi za državne službenike, čija je obaveza da se distanciraju od politike. Ali, sudeći prema nepravilnostima tokom protekle kampanje, to je teško očekivati obzirom da trpe enormne pritiske, uslovljavaju ih otkazima, nude im benefite s ciljem da učestvuju u kampanji. Takođe, problem je i što su mnogi akutuelni funkcioneri bili kandidati na listama, te su tokom radnog vrema ostavljali posao i učestvovali u kampanji – zaključuje Jovanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu