Naime, kako stoji u konačnoj verziji dokumenta koja je usvojena prije nekoliko dana, svaka zemlja zapadnog Balkana će morati da podnosi detaljne izvještaje kako se troši evropski novac, a uvedena je i jedna zanimljiva novina svi troškovi moraće da budu dostupni na internetu.
– Kako bismo osigurali povećanje transparentnosti, naši partneri na zapadnom Balkanu će biti u obavezi da izrade web-portal, na kojem će objavljivati osvježene podatke o računima koji prelaze 50.000 evra tokom cijelog perioda trajanja projekta – navedeno je na stranici Savjeta EU, institucije koja predstavlja zemlje članice.
Osim toga, Kancelarija za suzbijanje prevara EU (OLAF) i Kancelarija javnog tužioca EU (EPPO) imaće pravo da sprovode istrage kako se evropski novac troši.
– OLAF bi trebalo da bude u poziciji da sprovodi istrage, koje uključuju i provjere na licu mjesta i inspekcije s ciljem da se utvrdi da li je došlo do bilo kakvih prevara, korupcije ili drugih ilegalnih aktivnosti koje se odnose na finansijske interese EU – navedeno je u dokumentu.
Osim toga, navedeno je da će se od zemalja zapadnog Balkana tražiti da dozvole pristup EPPO i evropskim revizorima. Od istražnih organa zemalja regiona će se tražiti da Evropsku komisiju i evropske istražioce odmah obavijeste u slučaju da posumnjaju na bilo kakve zloupotrebe.
Iako su i u ranijim evropskim programima postojale odredbe o kontroli trošenja sredstava, ovog puta će kontrole biti mnogo strože i da se može očekivati reagovanje na svaku sumnju na zloupotrebe. Ove odredbe uvedene su posebno na insistiranje zemlja EU koje uplaćuju velike sume u evropske fondove. Glavni razlog je što je EU značajno povećala izdavanja za pomaganje Ukrajini, što znači da je ostalo manje novca na raspolaganju za druge svrhe. Novac za zapadni Balkan nije upitan, ali neće ga biti za one zemlje koje ne sprovode reforme ili ga zloupotrebljavaju.
U saopštenju koje je izdato nakon konačnog usvajanja dokumenta, istaknuto je da će zemlje članice EU imati ključnu ulogu u odobravanju reformskih agendi koje budu podnosili partneri. Osim toga, kako su pojasnili, partneri će morati da objasne kako će mjere koje su predložili doprinijeti napretku i stalnom usaglašavanju s ciljevima evropske bezbjednosne i spoljne politike. To znači da će uslov za dobijanje sredstava biti usaglašavanje sa stavovima EU o ratu u Ukrajini.
Napomene radi, prema ovom programu, BiH bi mogla maksimalno dobiti milijardu evra, od čega bi čak i do polovine moglo biti dodijeljeno u vidu grantova, za projekte koji se odnose na jačanje vladavine prava, institucionalne reforme, infrastrukturne radove, ljudska prava i jačanje ekonomske koherentnosti zemlje. BiH je jedina zemlja u regionu koja još nije podnijela plan, koji je uslov za dobijanje sredstava. Sve je izglednije da bi BiH, barem u prvoj tranši, mogla ostati bez ovog novca. Imajući u vidu rigorozne kriterijume, kao i minimalnu mogućnost za bilo kakve zloupotrebe, može se pretpostaviti da političari nisu zainteresovani za evropski novac koji bi se isključivo koristio za dobrobit zemlje i građana, pišu Nezavisne novine.
Podsjećanja radi, OLAF i EPPO prošle sedmice su potvrdili da će biti uključeni u praćenje trošenja ovih sredstava, jer se, kako su istakli, radi o zaštiti finansijskih interesa EU.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu